Riba se u svim krajevima Hrvatske jede podjednako malo. Po njezinoj konzumaciji Hrvatska se nalazi na europskom začelju.
Istraživanje Hrvatske agencije za hranu pokazalo je da Hrvati najviše jedu kruh i peciva, zatim krumpir, perad i svinjetinu, a riba je tek na desetom mjestu.
Manje ribe od Hrvata pojedu jedino Mađari i Nizozemci, a najviše Španjolci. Najviše mesa u Europi jedu Rumunji, a najmanje Austrijanci, Šveđani, Britanci, Nijemci, Talijani i Hrvati.

Iako nam je riba dostupnija nego mnogim drugim zemljama, Hrvati se ipak ne hrane zdravo i jedu najmanje ribe u Europi, što je pokazalo prvo Nacionalno istraživanje o prehrambenim navikama odrasle populacije. Posebno je zanimljiv u istraživanju da Zagrepčani jedu više ribe od Dalmatinaca, iako je Dalmatincima ona dostupnija.
Prehrambene navike utječu na naše zdravlje, a taj učinak može biti pozitivan i negativan, ovisno o količini i odabiru namirnica, kaže doc. dr. sc. Irena Keser s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Odabirom namirnica možemo utjecati na prevenciju pojedinih bolesti, a isto tako hrana nam može pomoći i kada se određena bolest već pojavila. Upravo zato potrebno je razmisliti što unosimo u svoj organizam i u kojim količinama, te svoju prehranu što više bazirati na mediteranskim načelima, odnosno konzumirati što više ribe, voća, povrća i maslinovog ulja, kažu stručnjaci.
Komentari