Evoluiraju li ljudi još uvijek?

29

Kao vrsta, ljudi su naselili gotovo sve kutke Zemlje. Razvili smo tehnologije i kulture koje oblikuju svijet u kojem živimo. Čini se da ideja o “prirodnoj selekciji” ili “preživljavanju najsposobnijih” ima smisla u razdoblju kamenog doba kada smo se borili oko komadića mesa, no primjenjuje li se to i sada?

12 stručnjaka upitano je razvijaju li se ljudi još uvijek. Konsenzus stručnjaka jednoglasno je ‘da’, međutim znanstvenici kažu da možda imamo pogrešnu predodžbu o tome što je zapravo evolucija. Evolucija nije isto što i prirodna selekcija. Evolucija se često koristi zamjenjivo s izrazima “preživljavanje najsposobnijih” ili “prirodna selekcija”. Zapravo, nisu to potpuno iste stvari.

‘Evolucija’ jednostavno znači postupnu promjenu stanovništva tijekom vremena. ‘Prirodna selekcija’ je mehanizam kojim se može dogoditi evolucija. Naši preci iz kamenog doba, koji su bili brži trkači u koji su izbjegavali da ih zgaze mamuti vjerojatnije je da su imali djecu. To je ‘prirodna selekcija’.

Evolucija se može dogoditi bez prirodne selekcije. To ima smisla za ljude iz kamenog doba, ali što je sa sadašnjošću? Ne trebamo loviti mamute, imamo lijekove kada smo bolesni i možemo ići u trgovine po hranu. Prirodnoj selekciji potreban je ‘selekcijski pritisak’ (npr. Opasni gazeći mamuti), pa ako ih više nemamo, znači li to da se prestajemo razvijati?

Čak i bez selekcijskih pritisaka, stručnjaci kažu da se evolucija i dalje događa drugim mehanizmima. Profesor Stanley Ambrose, antropolog sa Sveučilišta Illinois, objašnjava da se “svaka promjena udjela gena ili varijanti gena tijekom vremena također smatra evolucijom. Varijante mogu biti funkcionalno ekvivalentne, pa se evolucija ne poistovjećuje automatski s poboljšanjem.”

Iako na neke gene može utjecati prirodna selekcija (npr. geni koji nam pomažu da brže trčimo), druge promjene u našoj DNK možda neće imati očigledan učinak na nas. ‘Neutralne’ varijacije također se mogu proširiti kroz populaciju različitim mehanizmom koji se naziva ‘genetski pomak’. Genetski pomak djeluje slučajno: neke osobe mogu imati sreće i umrijeti iz razloga koji nemaju nikakve veze s njihovim genima. Njihove jedinstvene varijacije gena neće se prenijeti na sljedeću generaciju pa će se populacija promijeniti.

Genetski pomak ne treba bilo kakav selekcijski pritisak, a to se događa i danas. Prirodna selekcija još se uvijek događa kod ljudi.
Koliko god smo si olakšali stvari, oko nas još uvijek postoje selekcijski pritisci, što znači da se prirodna selekcija još uvijek događa. Kao i svi sisavci, ljudi gube sposobnost probave mlijeka kad prestanu biti dojeni. To je zato što prestajemo stvarati enzim zvan laktaza. U nekim je zemljama stanovništvo steklo “postojanost laktaze”, što znači da ljudi stvaraju laktozu tijekom svog života. U europskim zemljama možemo zahvaliti jednoj specifičnoj genskoj varijaciji za postojanost laktaze, koja se naziva ‘-13910 * T’. Proučavajući ovu specifičnu varijaciju gena u modernim i drevnim uzorcima DNA, istraživači sugeriraju da je ona postala uobičajena nakon što su ljudi počeli pripitomljavati i muziti životinje. Ovo je primjer prirodne selekcije gdje smo zapravo sami izvršili selekcijski pritisak – počeli smo piti mlijeko, pa smo evoluirali da ga probavimo!

Još jedan primjer ljudi koji se podvrgavaju prirodnoj selekciji kako bi se prilagodili načinu života su ljudi Bajau, koji tradicionalno žive u kućama na čamcima u vodama jugoistočne Azije i velik dio svog života provode u lovu na ribu ili sakupljanju školjaka.  Ultrazvučnim snimanjem utvrđeno je da ljudi iz Bajaua imaju veću slezenu od svojih susjeda – prilagodba koja im omogućuje da duže ostanu pod vodom.

Oko nas uvijek postoje selektivni pritisci, čak i oni koje sami stvaramo. Kako kaže dr. Benjamin Hunt sa Sveučilišta u Birminghamu, “Naše tehnološke i kulturne promjene mijenjaju snagu i sastav selekcijskih pritisaka u našem okruženju, ali selekcijski pritisci i dalje postoje.”

Evolucija se ne može zaustaviti. Dakle, evolucija se može dogoditi različitim mehanizmima poput prirodne selekcije i genetskog pomaka. Kako se naše okruženje uvijek mijenja, prirodna selekcija se uvijek događa. Pa čak i da nam je okruženje ‘baš odgovaralo’, svejedno bismo evoluirali! Doktorica Alywyn Scally, stručnjakinja za evoluciju i genetiku sa Sveučilišta u Cambridgeu, objašnjava: “Sve dok ljudska reprodukcija uključuje slučajnost i genetske mutacije (a zakoni svemira prilično jamče da će to uvijek biti slučaj na nekoj razini) i dalje će postojati razlike od generacije do generacije, što znači da proces evolucije nikada ne može biti uistinu zaustavljen. “

Evolucija znači promjenu u populaciji. To uključuje i lako uočljive promjene radi prilagodbe okolini, kao i suptilnije genetske promjene. Ljudi se još uvijek razvijaju, a to se vjerojatno neće promijeniti u budućnosti.

Izvor: Metafact

Komentari