Hrvatska se već godinama suočava s kontinuiranim padom broja stanovnika, a podaci Državnog zavoda za statistiku za 2023. godinu potvrđuju zabrinjavajuće trendove. Šest županija – uključujući Primorsko-goransku, Ličko-senjsku, Karlovačku, Požeško-slavonsku, Šibensko-kninsku i Sisačko-moslavačku – bilježi dvostruko više umrlih nego rođenih, što dodatno naglašava problem negativnog prirodnog prirasta.
Podaci na nacionalnoj razini: drastičan pad rođenih
U 2023. godini u Hrvatskoj je rođeno ukupno 32.325 djece, od čega je 32.170 živorođene, dok je 155 mrtvorođeno. Broj živorođene djece manji je za 5,1% u odnosu na 2022., što znači 1.713 djece manje. Stopa nataliteta iznosila je 8,3 živorođena na 1.000 stanovnika, dok je stopa totalnog fertiliteta pala na 1,46, daleko ispod razine potrebne za jednostavnu reprodukciju (2,1).
Najviše djece – 45,1% – rođeno je kao prvorođeno, dok udio drugorođene djece iznosi 34,0%. Trećerođena djeca čine 12,8%, dok samo 7% čine četvrtorođena i višerođena djeca.
Izvan braka rođeno je 26,1% živorođene djece, a prosječna starost majke pri prvom porođaju nastavila je rasti te je 2023. iznosila 29,7 godina.
Smrtnost i negativan prirodni prirast
Broj umrlih u 2023. godini iznosio je 51.275, uz stopu mortaliteta od 13,3 umrlih na 1.000 stanovnika. Iako je broj umrlih smanjen za 10% u odnosu na 2022., prirodni prirast ostao je izrazito negativan i iznosio je -5,0. Vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) iznosio je svega 62,7.
Bolesti cirkulacijskog sustava i novotvorine glavni su uzroci smrtnosti, a 127 dojenčadi izgubilo je život, što pokazuje trend pada smrtnosti dojenčadi u posljednjih nekoliko desetljeća.
Brakovi i razvodi
U 2023. sklopljeno je 17.306 brakova, što je za 4,2% manje nego prethodne godine. Stopa nupcijaliteta iznosila je 4,5 brakova na 1.000 stanovnika. Razvoda je bilo 4.407, uz prosječno trajanje razvedenih brakova od 15,2 godine. Najčešće su djeca iz razvedenih brakova povjeravana majkama (81,1%).
Primorsko-goranska županija: ogorčavajuća demografska situacija
Primorsko-goranska županija posebno se ističe lošim demografskim pokazateljima. U 2023. godini zabilježeno je 1.718 rođenih i 3.810 umrlih, uz vitalni indeks od samo 45,1. Grad Rijeka prednjači s 620 rođenih i 1.664 umrlih, dok niti jedan grad u županiji nije imao pozitivan prirodni prirast.
Djelomično ohrabrujući podaci dolaze iz Općina Omišalj i Viškovo, koje bilježe pozitivan prirodni prirast. Na drugoj strani spektra, Gorski kotar se suočava s izrazito lošim pokazateljima – u općinama poput Ravne Gore, Skrada i Lokava broj umrlih višestruko nadmašuje broj rođenih.
U županiji je sklopljeno 983 braka, od čega najviše u Rijeci (370), dok je broj razvedenih brakova iznosio 106.
Primorsko-goranska županija zauzela je neslavno drugo mjesto u Hrvatskoj po broju samoubojstava, s ukupno 52 slučaja. Najviše ih je bilo među osobama starosti između 55 i 69 godina.
Slično tome, županija je treća u državi po broju poginulih u prometnim nesrećama – 26 osoba izgubilo je život na cestama tijekom 2023. godine.
Komentari