Danas, 11. listopada, u svijetu se obilježava Međunarodni dan djevojčica, koji je pokrenut od strane Ujedinjenih naroda 2011. godine. Ovaj dan ima za cilj podizanje svijesti o pravima djevojčica, stvaranju boljih uvjeta za njihov život te borbi protiv diskriminacije i nasilja. Pitanje prava djevojčica prvi put je istaknuto na Svjetskoj konferenciji o ženama 1995. godine u Pekingu, kada su zemlje jednoglasno usvojile Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje. Ovo je bio prvi međunarodni dokument koji je specifično pozvao na prepoznavanje i zaštitu prava djevojčica.
Pekinška deklaracija bila je prekretnica u borbi za ravnopravnost spolova, jer je otvorila put priznavanju posebnih potreba i izazova s kojima se djevojčice suočavaju. Iako su od tada postignuti značajni koraci, mnoge djevojčice diljem svijeta još uvijek su suočene s različitim oblicima diskriminacije, uključujući nasilje, uskraćivanje prava na obrazovanje i pristup zdravstvenoj skrbi.
Pakistanska aktivistica Malala Yousafzai postala je globalni simbol borbe za prava djevojčica, osobito njihovo pravo na obrazovanje. U 2014. godini, sa samo 17 godina, dobila je Nobelovu nagradu za mir, postavši time najmlađa dobitnica te prestižne nagrade. Njezina priča inspiracija je milijunima djevojčica koje žele promijeniti svoju sudbinu i izboriti se za svoja prava.
Ovogodišnja tema Međunarodnog dana djevojčica je “Vizija djevojčica za budućnost”. Tema naglašava hitnost akcija koje će omogućiti ostvarivanje prava i potencijala djevojčica, ali i donosi poruku nade, osnažujući glasove mladih djevojaka koje širom svijeta traže bolje uvjete za svoju budućnost.
Globalna statistika pokazuje da gotovo jedna od pet djevojčica ne završava osnovnu školu, dok četiri od deset ne završava srednju školu. Ovaj problem obrazovne nejednakosti izravno utječe na njihove buduće mogućnosti, uključujući pristup višem obrazovanju i tržištu rada.
Osim toga, u zemljama s niskim prihodima, čak 90% adolescentica i mladih žena nema pristup internetu, dok njihovi muški vršnjaci dvostruko češće koriste mrežu. Ovaj digitalni jaz ograničava djevojčice u pristupu informacijama, obrazovnim materijalima i digitalnim vještinama, čime im se uskraćuju prilike za razvoj u modernom svijetu, koji sve više ovisi o tehnologiji.
Još jedan veliki izazov s kojim se suočavaju djevojčice odnosi se na neplaćeni kućanski rad. Djevojčice u dobi od 5 do 14 godina svakodnevno provedu 160 milijuna više sati na kućanske poslove i brigu o obitelji nego dječaci iste dobi. Ova nejednaka raspodjela odgovornosti ne samo da umanjuje njihovo slobodno vrijeme i prilike za igru i učenje, već ih i dugoročno stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na njihove muške vršnjake.
Zdravstveni izazovi također pogađaju djevojčice na nesrazmjeran način. Statistike pokazuju da adolescentice čine tri od četiri nova slučaja HIV infekcija među adolescentima. Ovaj podatak ukazuje na nedostatak zdravstvene edukacije, zaštite i pristupa zdravstvenim uslugama za mlade djevojke, osobito u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama.
Nasilje nad djevojčicama i mladim ženama još je jedan ozbiljan problem. Gotovo četvrtina udanih adolescentica u dobi od 15 do 19 godina doživjela je barem jednom u životu fizičko ili seksualno nasilje od strane intimnog partnera. Ova vrsta nasilja ostavlja duboke fizičke i psihološke posljedice, često ih sprječavajući u ostvarivanju prava na slobodan i siguran život.
Današnja generacija djevojčica ima ogroman potencijal da postane ključna snaga za društvene promjene. Prema podacima UNICEF-a, više od 1,1 milijarda djevojaka diljem svijeta, uz pravu podršku i resurse, može biti nositeljicama promjena u svojim zajednicama, obiteljima i gospodarstvima, stvarajući svjetliju budućnost za sve nas. Međutim, djevojčicama su potrebni saveznici – obitelji, zajednice i društvo – koji će slušati njihove glasove, pružiti podršku i omogućiti pristup resursima i prilikama.
Komentari