Cijelo vrijeme osjećate se gladno? Evo zbog čega

97

Čini se da je interakcija šećera u krvi i apetita složenija nego što su znanstvenici mislili, a novo istraživanje pokazalo je da razina glukoze u krvi i nekoliko sati nakon jela još uvijek može imati izražen učinak na glad ljudi kasnije tijekom dana.

Točnije, nova otkrića otkrivaju da su neki ljudi skloni iskusiti “pad šećera” i do četiri sata nakon što pojedu posljednji obrok – odgođeni glikemijski odgovor koji se pokazao točnijim pokazateljem apetita (i potrošnje energije) od razine glukoze.

Dugo se sumnjalo da razina šećera u krvi igra važnu ulogu u kontroli gladi, ali rezultati prethodnih studija nisu bili konačni”, kaže nutricionistica Sarah Berry s King’s Collegea u Londonu. “Sada smo pokazali da su padovi šećera bolji prediktor gladi i naknadnog unosa kalorija od početnog vršnog odgovora na šećer u krvi nakon jela, mijenjajući naše razmišljanje o odnosu između razine šećera u krvi i hrane koju jedemo.”

U studiji je tim izvukao podatke iz PREDICT-a (Personalized REsponses to DIetary Composition Trial), trajnog istraživačkog projekta prehrane koji uključuje nekoliko sveučilišta širom svijeta, u suradnji s komercijalnom zdravstvenom znanstvenom tvrtkom ZOE, čiji je suosnivač genetski epidemiolog Tim Spector iz King’s Koledž u Londonu. Istraživači su ispitali reakcije šećera u krvi i druge pokazatelje od 1.070 sudionika iz Velike Britanije i SAD-a, koji su jeli standardizirane doručke, a nakon toga slijedili su slobodno odabrani obroci ostatak dana, s prozorom za jelo postavljenim tri sata nakon doručka.

Tijekom ovog režima, koji je trajao dva tjedna, sudionici su kontinuirano nosili monitore glukoze u krvi, osmišljene kako bi pratili razinu šećera u krvi tijekom studije, te bilježili kada i što jedu u telefonskoj aplikaciji, zajedno s prijavljivanjem razine gladi tijekom dana. Skup podataka, koji je u konačnici prikupio informacije o desecima tisuća obroka koje su konzumirali ispitanici, pokazao je da šećer padne neko vrijeme nakon obroka – a to je i postprandialna glukoza / glikemijski pad nakon obroka – te je značajno povezan i s razinom apetita i energijom kod zdravih osoba.

Naše otkriće da veličina padova šećera nakon jela ima tako velik utjecaj na glad i apetit ima velik potencijal da pomogne ljudima da razumiju i kontroliraju svoju težinu i dugoročno zdravlje”, kaže viša autorica i genetska epidemiologinja Ana Valdes sa Sveučilišta u Nottingham.

Prema istraživačima, veze između razine glukoze u krvi i apetita poznate su još od 1950-ih, ali općenito su pale u nemilost među znanstvenicima zbog mješovitih dokaza o tome kako dostupnost šećera u krvi zapravo suzbija osjećaj gladi. Veći dio trenutnih istraživanja usredotočen je na ulogu kemijskih signala, poput proteina leptina i drugih takozvanih hormona gladi.

No, glukoza je i dalje vrlo bitna, kaže tim, a rezultati pokazuju da su ljudi koji su pokazivali velike padove šećera u krvi imali porast apetita za 9 posto, uz to što su slijedeće obroke jeli otprilike pola sata prije i na kraju unosili više od 300 kalorija više tijekom dana nego sudionici koji su iskusili tek blagi pad razine glukoze.

Štoviše, ovi padovi šećera, s niskom točkom koja se dogodila otprilike tri sata nakon prethodnog obroka, bili su jednako dobar prediktor budućeg unosa energije kao i glad samih sudionika.

Iako istraživači priznaju brojna ograničenja u svojoj studiji – uključujući rezultate o kojima su sami izvijestili i činjenicu da hormoni apetita nisu mjereni u eksperimentu – tim kaže da njihovi rezultati pružaju kvantitativne dokaze o povezanosti dinamike glukoze i apetita i energije unos.

Mnogima je to uvid koji bi im mogao pomoći da shvate dio onoga što je ono što pokreće njihovu glad – i da potencijalno poduzmu nešto povodom toga kako bi promijenili život. “Mnogi se ljudi trude izgubiti kilograme i zadržati ih, a samo nekoliko stotina dodatnih kalorija svaki dan može dodati i do nekoliko kilograma i dovesti do debljanja tijekom godine”, kaže Valdes.

Izvor: Science Alert

Komentari