Oko trećini svih vrsta drveća na svijetu prijeti izumiranje, prema danas objavljenom globalnom indeksu, koji upozorava da bi klimatske promjene mogle dovesti neke šume do kolapsa njihovih ekosustava.
Očišćenje zemljišta za poljoprivredu – i usjeve i stoku – i sječa stabala daleko su najveće prijetnje drveću, navodi se u izvješću o stanju drveća u svijetu, dodajući da klimatske promjene također “imaju jasno mjerljiv utjecaj”. Studija je proučavala rizike za 58.497 vrsta drveća diljem svijeta i otkrila da 30% (17.500) prijeti izumiranje, a daljnjih 7% je navedeno kao “moguće ugroženo”.
Za 21% vrsta nije bilo dovoljno podataka za procjenu, a nešto više od 40% navedeno je kao “ugroženo”. Poznata stabla poput magnolija bila su među najugroženijima, dok su hrastovi, javori i ebanovina također smatrani ugroženima.
Otkriveno je da je 142 vrsta drveća izumrlo, a više od 440 ima manje od 50 pojedinačnih stabala u divljini.
“Mnoge vrste drveća su na rubu izumiranja, neke predstavlja jedna posljednja živa jedinka”, rekao je Jean-Christophe Vie, generalni direktor Fondacije Franklinia, u predgovoru izvješća. Rekao je kako je “šokantno” to što intenzitet krčenja šuma ostaje tako visok, s obzirom na ključnu ulogu koju drveće ima – osiguravajući stanište za veliki dio životinjskog i biljnog svijeta, usporavajući klimatske promjene apsorbiranjem ugljika i osiguravajući sastojke za lijekove.
Brazil, dom velikog dijela amazonske prašume koja je sve više ugrožena masovnom poljoprivrednom ekspanzijom i sječom, ima najviše vrsta drveća (8.847) i najveći broj ugroženih stabala (1.788). No najveći je dio ugroženih vrsta otkriven u tropskoj Africi, osobito na otocima poput Madagaskara i Mauricijusa gdje je ugroženo 59% odnosno 57% vrsta drveća.
Značajni primjeri uključuju gubitak milijuna hektara vrsta smreke na Aljasci i oko deset milijuna hektara bora u Britanskoj Kolumbiji. Šumski ekosustavi mogu se urušiti kada su izloženi višestrukim stresorima – poput požara, sječe stabala i raspada staništa – koji imaju potencijal interakcije i “potaknuti nagle ekološke promjene”, navodi se u izvješću. “Međutim, klimatske promjene mogu postati glavni pokretač kolapsa u većini, ako ne i u svim vrstama šumskih ekosustava”, rekao je u izvješću Adrian Newton, direktor Konzervatorske ekologije na Sveučilištu Bournemouth.
Učinci promjene klime i teških vremenskih uvjeta – navedenih kao izravna prijetnja za više od tisuću vrsta – uključuju pomicanje staništa, povećanje oluja i poplava, kao i više požara, štetočina i bolesti. Petogodišnju procjenu koordinirali su Botanic Gardens Conservation International i stručnjaci iz Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), koja ovog tjedna održava ključnu konferenciju o bioraznolikosti u Francuskoj.
Gospodin Vie rekao je kako je snažan fokus na obnavljanju šuma radi ublažavanja posljedica klimatskih promjena “velika prilika za promjenu ove strašne slike”. No, rekao je da je od ključne važnosti osigurati da se stabla zasade na pravim mjestima. “Vrste drveća koje su se razvijale milijunima godina, prilagođavajući se promjenjivim klimatskim uvjetima, više ne mogu preživjeti napad ljudskih prijetnji”, rekao je gospodin Vie.
“Koliko smo kratkovidni da dopustimo gubitak vrsta drveća o kojima globalno društvo ekološki i ekonomski ovisi. Kad bismo samo mogli naučiti poštivati drveće, nesumnjivo bi mnogi ekološki izazovi imali veliku korist.”
Komentari