Zašto uopće postoji prijelazni dan?

10

Već u osnovnoj školi naučili smo da godina ima 365 dana jer toliko vremena je potrebno Zemlji da napravi rotaciju oko Sunca. Zapravo se radi o 365,2421 danu. Stoga ako želimo da nam kalendarska godina krene u isto vrijeme kada je i početak Zemljine nove rotacije oko Sunca, svake godine ostaje nam otprilike četvrtina dana ili točnije jedan puni dan svake četiri godine. Upravo 29.veljače 60. je dan prijestupne godine po gregorijanskom kalendaru. Svake prijestupne godine veljača dobije taj još jedan poseban dan koji je baš danas!

History.com nakon dugogodišnjega istraživanja dolaze do saznanja da su Egipćani prvi koji su računali na ovaj način, a Europa je preuzela ovaj sustav 46 godine prije Krista kada su Julije Cezar i astronom Sosigenes napravili julijanski kalendar koji uključuje 365 dana, 12 mjeseci i dodatni dan, prijelazni dan, 29.veljače.

Ipak nije sve bilo matematički skladno kao što se čini jer po ovoj računici nakon 128 godina kalendarska godina završila je prije početka Zemljine nove rotacije. U 14.stoljeću kalendarska godina završila je čak 10 dana prije nego što je trebala.

Kao rješenje, 1582. godine papa Grgur XIII ispravio je pogrešku predloživši da svako toliko jednostavno preskočimo prijelazni dan. Njegov gregorijanski kalendar po kojemu se ravnamo i danas, ispravio je Cezarovu matematičku pogrešku, ali svejedno vjerojatno ćemo trebati ispravljati i Grgurov sustav za nekih 10 tisuća godina.

Sretan vam prijelazni dan. Uživajte u njemu dok još traje uz puno smijeha i dobre energije!

Komentari