Naslovnicaa Znanost&Tech Znanost Otkriće na Velebitu pomiče granice arheologije, hrvatske stručnjakinje razvile novu metodu uz...

Otkriće na Velebitu pomiče granice arheologije, hrvatske stručnjakinje razvile novu metodu uz pomoć potražnih pasa!

47
Podijeli

Sjećate se senzacionalnog otkrića prije više od tri godine kada je na padinama Velebita arheološki tim uz pomoć potražnih pasa pronašao grobove s ostacima ljudskih tijela pokopanih prije tri tisuće godina. Posebno obučeni psi na Velebitu osjetili su na lokalitetu Drvišica ostatke ljudskog tijela pokopane prije tri tisuće godina. Tim hrvatskih stručnjakina razvio je tako novu arheološku metodu uz pomoć potražnih pasa.

Voditeljica arheoloških istraživanja Vedrana Glavaš sa Sveučilišta u Zadru i bivša glavna instruktorica potražnih pasa HGSS-a Andrea Pintar rezultate su objavile u međunarodnom časopisu Journal of Archaeological Method and Theory.

To je prvi put da je netko znanstveno obradio rad pasa kao biodetektora u arheologiji, razradio metodologiju i postavio referentne kriterije, stoji u priopćenju književnice Rujane Jeger, koja je pokrenula on-line portal Pasji život.

U istraživanju su, uz arheološki tim, sudjelovali psi školovani za detekciju posmrtnih ostataka i potražni psi, belgijske ovčarke Panda, Sattwe i Mali, te njemačka ovčarka Arwen.

Drvišica, prapovijesna gradina na srednjem Velebitu  kompleksno je nalazište od preko 30 hektara primorske padine, obuhvaća razdoblja od osmog stoljeća prije Krista do ranog modernog razdoblja

Iskopine su pronađene tijekom slijepe i dvostruko slijepe potrage. „Slijepa potraga” znači istraživanje u kojem psi i rukovatelji ne znaju gdje je grob, a vođa arheološkog tima vjerojatno pretpostavlja gdje bi mogao biti, dok “dvostruko slijepa” potraga znači da grob nije vidljiv i da nitko na tom mjestu ne zna je li ciljni miris prisutan ili nije. Psi su uvijek izvođeni slučajnim redoslijedom kako bi se spriječili učinci reda, objašnjiava se u časopisu.

Istraživanje je pokazalo da su posebno obučeni potražni psi sposobni otkriti vrlo male količine specifičnog mirisa ljudske razgradnje, kao i ukazati na znatno starije grobove nego što je prethodno pretpostavljeno.

Utvrdili smo da je tlo, a u ovom slučaju je to vapnenačka stijena, sačuvalo miris ljudskog raspadanja od osmog do prvog stoljeća prije Krista, kaže se u tekstu i naglašava važnost potražnih pasa za pretraživanje arheoloških nalazišta.

Međutim, budući da psi slijede mirise a nisu “lokatori tijela”, njihov rad treba analizirati s obzirom na geološku podlogu, tlo padine i druge čimbenike koji bi mogli utjecati na položaj mirisa, napominju autorice u arheološkom časopisu.

Andrea Pintar završila je drugi stupanj školovanja za instruktoricu pasa za detekciju ljudskih ostataka na Western Carolina Universityju, posvetila se korištenju pasa u traženju grobova i osnovala Centar za obuku pasa posebne namjene S-PAS. U  tekstu je potpisana je kao vlasnica “Canine caffea”, obrta za savjetovanje i usluge iz Donje Stubice.

Većina zemalja u Europi ima maksimalno dva potražna psa za ljudske ostatke, a centar S-PAS trenutno ima četiri vrhunski obučena potražna psa i jednog mladog – “školarca”, ističe se u priopćenju.

Centar S-PAS surađuje s Ministarstvom hrvatskih branitelja u potrazi za nestalim osobama i masovnim grobnicama iz Domovinskog rata i Drugog svjetskog rata, te s drugim službama u Hrvatskoj i drugdje.

Najviše kriminalistički surađuje s Njemačkom, u kojoj zločini nikada ne zastarijevaju, te s Uredom za zaštitu spomenika i arheologiju u njemačkom Halleu. Ondje su angažirani na prostoru oko jednog rudnika, na kojem su se u 11. i 18. stoljeću vodile velike bitke. Iz tog vremena psi nisu našli grobnicu, ali su našli ostatke barem tisuću godina starije od Drvišice, što će se znati kada bude gotova analiza, napominje se.

Metodom koju je razvila Andrea Pintar psi su do sada pokazali 12 lokacija s ljudskim ostacima, od kojih su arheolozi otkopavanjima potvrdili šest na lokalitetu Drvišica. Istraživanje ostalih grobova koje su psi pokazali nastavit će se zahvaljujući podršci Općine Karlobag i Ministarstva kulture.

 

Komentari