Treba li se smanjiti gradski prirez? Evo što o tome misle kandidati za gradonačelnika Rijeke

201

Gradski prirez u Gradu Rijeci trenutno iznosi 15 %, a kandidate za riječkog gradonačelnika/gradonačelnicu ovoga puta smo upitali treba li ga smanjiti i koliko je realno očekivati takav potez. U nastavku vam donosimo njihove odgovore

Josip Ostrogović

“Smanjenje prireza ne mora nužno značiti gubitke, dokazalo je to i nekoliko hrvatskih gradova koji uspješno provode taj način poslovanja. Međutim, da bih mogao govoriti kada bi, kako i koliko smanjio prirez u Rijeci, moram prvo imati cjelokupan uvid u gradsku potrošnju i napraviti detaljnu analizu. Cilj nam je smanjenje prireza s 15% na 10%  koje ćemo kompenzirati kada budemo na rashodovnoj strani proračuna ostvarili određene uštede, ali također i povećali prihodovnu stranu. Obećavati odmah smanjenje prireza smatram populizmom, a to nije politika koju vodim.

Ipak odmah možemo poduzeti neke mjere i preduvjete da dođemo do cilja koji želimo. Mnogi manji gradovi u riječkom prstenu, a koji joj izrazito gravitiraju i koriste njezinu infrastrukturu, imaju mnogo nižu ili nepostojeću stopu prireza. Tako dolazimo u situaciju da osobe koje žive u okolici Rijeke, tu rade, školuju se ili rekreiraju, uopće ne pridonose infrastrukturi koju koriste. Jedno od rješenja za taj problem biti će „Riječka kartica“ kojom bi naši sugrađani ostvarivali popuste na različite sadržaje. Također, poduzetnike koji zapošljavaju nove djelatnike s prebivalištem u Rijeci treba stimulirati s programima potpore u koje bi se uložilo dodatnih 15 milijuna kuna, kao i 5 milijuna kuna za program samozapošljavanja. To će dovesti do preduvjeta za otvaranje novih 400 radnih mjesta godišnje. Veliki problem sadašnje vlasti je i nedovoljno iskorištavanje sredstava iz europskih fondova, kojima bi se mogao nadoknaditi mogući gubitak sredstava od prireza. Međutim, za to je potrebno prvo postaviti preduvjete i dobre temelje racionalnim upravljanjem sredstvima. Digitalizacijom gradskih usluga i sredstvima Europske unije postiglo bi se veće ulaganje u infrastrukturu, koja se do sada financirala  iz proračuna, a oslobađanjem građana od nameta potaknula bi se potrošnja i privukli investitori u Rijeku. Nadalje, mjerama stimuliranja poduzetnika – obveznika poreza i prireza na dohodak, stavljanjem na raspolaganje gradskih prostora bez naknade uz uvjet zapošljavanja Riječanki i Riječana, mjerama olakšavanja samozapošljavanja mladih, kao i projektima kojima se na razini Grada nadovezujemo na investicijski ciklus Vlade u Rijeci, planiramo povećati poduzetničku aktivnost koja posljedično uvijek povećava prihodovne pozicije u gradskoj blagajni.

Kada se steknu takvi uvjeti, a ovdje se radi o 10 – 15 milijuna kuna, smanjenje prireza je prioritet.”

Vedran Vivoda

“Ono što odmah mogu obećati je smanjenje prireza na 10% jer već sada znamo za potencijalnu uštedu na rashodovnoj, te priljev na prihodovnoj strani koji će to kompenzirati. Do potpunog ukidanja prireza nije moguće doći u jednoj već isključivo u tri faze. Plan mi je u prvoj polovici mandata smanjiti prirez za 5%. Naravno, to će najviše ovisiti o stanju gradskih financija. S obzirom na gospodarske mjere koje pripremamo sigurni smo da će punjenje proračuna kroz druga sredstava nadoknaditi smanjenje prireza. Ako se do kraja mandata uspije pronaći u proračunu mjesta za uštedu, ići ću i u potpuno ukidanje prireza za naše građane.”

Davor Štimac

U našem programu POkrenimo jasno smo rekli da planiramo smanjiti i do kraja mandata skroz ukinuti prirez. Tako ćemo u naš grad ponovno vratiti one građane, koji su, zbog drugog najvećeg prireza u državi, već pobjegli iz Rijeke, baš kao i gospodarstvenike, kojima će takva mjera sigurno biti privlačna za otvaranje novih radnih mjesta u Rijeci. Također, ta će mjera Rijeku učiniti privlačnijom za rad i život i za ljude koji žive u općinama riječkog prstena ili u našoj županiji.

I ne, nije riječ o populizmu ili praznoj frazi, kakvih smo se naslušali proteklih godina. Iza naših obećanja stoje i ozbiljne analize i projekcije gradskog proračuna. Stoga, kada nešto uzmemo, tražimo i imamo rješenje kako tu razliku nadoknaditi. Primjerice, u ovom konkretnom slučaju, povećat ćemo zapošljavanje u Rijeci i to onih struka, koje imaju visoku dodanu vrijednost i plaće. Tako ćemo, s više uplata poreza i većom potrošnjom, nadoknaditi razliku zbog prireza, ljudi će sigurno biti zadovoljniji, a gradska blagajna punija. Želimo grad, iz kojeg građani neće bježati i zato što ne žele plaćati loše upravljanje i krpati rupe u proračunu, već će htjeti i sami doprinositi razvoju i biti zadovoljni s time kako im grad vraća taj novac, kroz usluge i kvalitetu života.

Nebojša Zelič

“Mislimo da je neodgovorno u vrijeme korona-krize i u vrijeme koje nas čeka u, nadamo se što skorijem, postpandemijskom razdoblju iznositi tvrdnje kako će se smanjiti ili ukinuti prirez. Prvi zadatak bilo koga tko će doći na funkciju gradonačelnika ili gradonačelnice jest prvo se upoznati sa stanjem u gradskoj blagajni koje sigurno neće biti dobro. Iz ove perspektive iznositi takve tvrdnje može biti samo demagoški populizam.

Čak nevezano uz ovaj specifični kontekst u kojemu se nalazimo, smanjenje ili ukidanje prireza može samo oštetiti gradski budžet, a da građanima ne donese osjetno viši dohodak i povećanje standarda. Ukidanjem prireza prosječni osobni dohodak uvećao bi se tek za par desetaka kuna. Uostalom, osobe s nižim primanjima niti ne plaćaju porez na dohodak i prema tome niti ne plaćaju prirez, ili plaćaju iznimno nizak iznos poreza na dohodak i posljedično prireza.

Načelo solidarnosti i progresivnosti za koje se zalažemo zahtijeva da oni s višim primanjima plaćaju veće poreze i prireze upravo zato da bi javne usluge bile kvalitetne i dostupne onima koji imaju manja primanja. Također, ne vidimo kako bi se smanjenjem ili ukidanjem prireza firme privuklo da ostanu u Rijeci i da ne idu u okolna mjesta koja nemaju prirez. Prirez se plaća po mjestu prebivališta/boravišta radnica i radnika, a ne po mjestu u kojem je registrirana firma. Dakle, bilo da je firma na Viškovu ili u Rijeci, u bruto izračun plaće svake radnice ili radnika prirez ulazi ovisno o tome da li radnica živi na Viškovu ili u Rijeci. Ukratko, niti načelno, a pogotovo ne u ovim okolnostima, smanjivanje ili ukidanje prireza nam uopće nije opcija.”

Ana Blečić Jelenović

“Jedan od mojih prioriteta i prioriteta Liste za Rijeku je da se pravednim poreznim sustavom i smanjenjem nepotrebnih nameta potaknu gospodarske aktivnosti, investicije i potrošnja.

Želimo da porezi i prirezi, uključujući tu i komunalnu naknadu, budu što jednostavniji i pravedniji, i to odmah.

Podsjećam da je riječko Gradsko vijeće, na prijedlog Liste za Rijeku, nedavno prihvatilo Pravo na djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalne naknade za obveznike komunalne naknade djelatnosti iz područja informatičke tehnologije (IT sektor) od 1. siječnja 2021. godine, i to Računalno programiranje (softver) te Računala (hardver), kao i neke druge proizvodne i prerađivačke djelatnosti. Uvjeti za oslobađanje iskazani su visinom novih ulaganja u dugotrajnu imovinu (milijun za IT sektor, odnosno 3 milijuna za ostale), kao i brojem novih zaposlenika (5) na neodređeno.

Što se tiče prireza, svakako je prirez u visini 15% previsok i trebalo bi neovisno o trenutnoj gospodarskoj situaciji uzrokovanoj COVID krizom razmisliti o njegovom smanjenju.

No za konkretne poteze i rješenja, koliko bi to smanjenje prireza trebalo iznositi i kada bi se s tom mjerom moglo startati, potrebno je imati puni uvid u stanje gradskih financija.

Stoga, kako želim biti odgovorna političarka/gradonačelnica prije i poslije izbora, bilo bi od mene krajnje demagoški i populistički da se već sada razbacujem brojkama bez pokrića u stvarnosti.”

Katarina Peović

“Iako predviđam da će većina kandidata na ovo pitanje populistički odgovarati licitiranjem iznosa smanjenja gradskog prireza – smatram da je to pitanje puno kompleksnije od samog iznosa prireza ili snižavanja tog prireza. U ostalom da bi se odgovorilo na to pitanje potreban je i detaljni uvid u gradsku blagajnu. Stoga, umjesto licitiranja visinom gradskog prireza, odgovor Radničke fronte i mene stavio bi nešto širi fokus od onog postavljenog u pitanju – odnosno postavili bismo pitanje učinaka smanjivanja poreznih davanja i koliko je smanjenje poreznih davanja povezano s privrednim razvojem .

Jasna je svakodnevna perspektiva prosječnog hrvatskog malog i srednjeg poduzetnika kojem u manje porezne stope nego u većini EU zemalja efektivno predstavljaju veće opterećenje. To je zato jer je prosječna produktivnost hrvatskog privatnog sektora niska, kao što je niska i prosječna razina dodane vrijednosti koju domaći poduzetnici prisvajaju na domaćem i međunarodnom tržištu (zbog niske tehnološke razine i niske kompleksnosti proizvoda).

Visina poreznih stopa ne određuje konkurentnost domaće privrede, niti promjene poreza i poreznih stopa mogu osigurati da domaća privreda prosperira, da bude produktivnija, da proizvodi kompleksnije proizvode i prisvaja veću dodanu vrijednost te da isplaćuje plaće veće kupovne moći.

Mantra o tome da su u nas porezi previsoki u potpunosti ignorira činjenicu da smo prema visini poreznih stopa na kapital i rad čak ispod EU prosjeka, a da u jednoj Danskoj i Njemačkoj gdje su porezne stope više nego u Hrvatskoj ta činjenica ne smeta njihovim globalno konkurentnim kompanijama.

S obzirom da nas domaći liberali uvjeravaju kako je Hrvatska zemlja s najvećim porezima i da je to jedan od glavnih razloga zašto ekonomski zaostajemo – zašto imamo premalu razinu investicija, nisku razinu zaposlenosti, nisku produktivnost rada, niske plaće itd. – interesantno je pogledati i što kaže komparativno istraživanje francuskog neoliberalnog instituta „Institut économique Molinari“. A ono kaže da je Hrvatska po pokazatelju ukupnog poreznog opterećenja (uključuje porez na dohodak, doprinose za zdravstvo i mirovinsko i porez na dodanu vrijednost) tek na 22. mjestu od 28 EU zemalja.

Dakle, nisu problem previsoki porezi, već je problem da mi tehnološki zaostajemo, da se naša okoštala privredna struktura svela na uslužne djelatnosti i turizam – i to se neće popraviti nižim porezima, snižavanjem prireza, kako neki populistički u predizborno vrijeme poručuju.”

*članak se ažurira sukladno dolasku odgovora kandidata za riječkog gradonačelnika/gradonačelnicu

Komentari