Stručnjaci odgovaraju: Kako početi vježbati kada je to zadnja stvar koju želite raditi?

115
Vježbom do zdravlja

Donosimo vam ideje stručnjaka koje vas mogu motivirati da krenete vježbati. Oni su odgovorili na naše najčešće izgovore koje stvaramo u svojoj glavi. Uglavnom razlog za odgađanje vježbanja leži upravo u našoj mentalnoj slici i zato ovi stručnjaci predlažu psihološke trikove koji nas mogu potaknuti na vježbanje i brigu o svom zdravlju.

Poznata platforma za širenje ideja Ted donosi nekoliko načina početi s vježbanjem. Inspirativni govornici u svojim video zapisima motivirat će vas da se pokrenete.

Izgovor# 1: “Nemam vremena za vježbanje.”

Rješenje: Imate dosta vremena; stvar je u tome kako ga koristite.

Tjedan ima 168 sati. Čak i kada oduzmete 56 sati spavanja i 50 sati za posao, ostat će vam 62 sata, kaže Laura Vanderkam u svom TED Talku. Njezin zaključak je: “Imamo moć ispuniti živote stvarima koje zaslužuju biti tamo”.

Ako zaista želite početi vježbati, morate ga staviti visoko na svoj mentalni popis obveza, kao nešto što želite i morate učiniti. Tada ćete ga morati staviti u svoj raspored, a tjedan planirajte unaprijed. Laura kaže da je najbolji trenutak za planiranje tjednih obaveza petak poslijepodne.

Termine koje ste izdvojili za vježbanje unesite u kalendar za nadolazeći tjedan, a za dodatni poticaj, pozovite i prijatelja/prijateljicu da vam se pridruži. Na ovaj način izbjeći ćete onaj osjećaj koji se javlja nedjeljom navečer kada se pitamo – gdje je i zašto toliko brzo nestalo naše slobodno vrijeme?

Izgovor # 2: “Trenutno mi je tako udobno kod kuće. Počet ću vježbati sljedeći tjedan.”

Rješenje: zamislite se u budućnosti.

Kada je riječ o nekoj vrsti iskušenja, uvijek se borimo između sadašnjeg i budućeg ja. Naše “buduće ja” zna da je u našem najboljem interesu da vježbamo, ali “to je nejednaka bitka između dva ja”, kaže istraživački ekonomist Microsofta Dan Goldstein. “Sadašnje “ja” je prisutno. U kontroli je. Ima te jake, herojske ruke koje mogu podignuti krafnu u usta. Buduće “ja” nije ni blizu, pa tako sadašnje “ja” može ispuniti svoje želje. ”

Kako pobijediti taj sadašnji “ja” koji baš želi pojesti tu krafnu? Krenite na mentalno putovanje u budućnost. Goldstein izrađuje softver koji pomaže ljudima zamisliti njihov budući život u različitim scenarijima, no vi možete probati svoju verziju. Zamislite se u sljedećih 20 ili 30 godina ako ne počnete vježbati. Hoćete li se boriti sa zdravstvenim problemima koji vas čekaju ili biti previše umorni dok trčite za svojom djecom ili unucima? A zatim zamislite kako bi vaš život mogao izgledati ako budete zdravi i u formi?

Izgovor # 3: “Radije bih slušao glazbu/ gledao filmove/ pratio vijesti/ čitao knjigu nego vježbao.

Rješenje: Možete oboje raditi istovremeno.

Znanstvenica Katherine Milkman (Wharton School of Business) provela je jedan eksperiment sa sudionicima koji su htjeli više vježbati. Tijekom eksperimenta polovica sudionika za vrijeme vježbanja dobila je iPodove na kojima su mogli slušati popularne audio knjige kao što su “DaVinci kod” ili “Igre gladi”, ali samo dok su u teretani. Druga skupina dobila je poklon bon za iste knjige koje mogu kupiti u jednoj popularnoj američkoj knjižari. Eksperiment je pokazao da je prva skupina ostvarila znatno bolje rezultate u vježbanju.

Upravo to možete učiniti i vi – odlučite da ćete svoje omiljene priče (Netflix /roman/podcast/vijesti) konzumirati samo tijekom vježbanja. To je ono što psiholozi zovu povezivanje iskušenja, odnosno spajanje ugodne aktivnosti s navikom koju želimo postići.

Izgovor # 4: “Osjećam se kao da nisam u formi i užasavam se odlaziti u teretanu sa svim onim fanaticima za vježbanje koji bulje u mene.”

Rješenje: Ljudi će suditi, ali vi ne morate biti jedan od njih.

Naše društvo je osuđivačko, kaže aktivistica i umjetnica Kelli Jean Drinkwater. “Živimo u kulturi gdje se masno tkivo percipira kao loša osoba – lijena, pohlepna, nezdrava, neodgovorna i moralno sumnjiva. A istodobno skloni smo mršavu osobu smatrati univerzalno dobrom osobom.”

Drinkwater nas poziva da ispitamo ove stavove, u drugima i u sebi. Ona pita: “Želimo li doista živjeti u društvu u kojem se ljudima odbacuje njihovo osnovno čovječanstvo ako se ne pretplate na neki društveni oblik prihvatljivosti?”

Umjesto da vidimo vježbu kao način da se kažnjavamo jer nismo “savršeni”, to može biti način da se brinemo za naše tijelo. Kao što kaže Drinkwater: “Vraćanje sebe može biti jedan od najljepših čina ljubavi prema sebi“.

Izgovor # 5: “Kad razmišljam o vježbanju, zamišljam sebe zapuhanog, crvenog i u boli, pa odmah nađem drugu zanimaciju.“

Rješenje: Ovako to rade vrhunski sportaši – jednostavno zamisle potpuno drukčiji scenarij.

Često ćete vidjeti kako se sportaši na Olimpijskim igrama namršte točno prije natjecanja. Većina njih ne brine o tom događaju (iako izgleda da je to ono što rade). Oni zapravo vizualiziraju ono što će se dogoditi. “Vizualiziranje je mentalna proba”, kaže sportski psiholog Martin Hagger sa Sveučilišta Curtin. Uspoređuje ga s gledanjem mentalnog videa izvedbe koja se još nije dogodila.

Hagger je kao primjer uzeo upravo našu atletičarku Blanku Vlašić. “Bila je vrlo poznata po tome što je prošla istu rutinsku izvedbu prije natjecanja. Zatvorila je oči, zamišljala uspješan skok, ritmički tapkala rukama. To bi potaknulo i njezinu motivaciju i njezino samopouzdanje”, kaže Hagger.

Iako ne skačete u vis kao Blanka, ipak možete koristiti taj trik. Dok trenirate, ali prije nego što napravite određeni potez, zatvorite oči i zamislite što je ono što želite učiniti. Na primjer, ako krenete trčati, koje ćete prepreke imati na putu? Zamislite sebe kako se krećete oko njih. U kojem trenutku ćete krenuti natrag? Gdje ćete završiti trčanje? Pokušajte vidjeti svaki korak kao da ga gledate unaprijed. Zatim udahnite, otvorite oči i krenite.

Komentari