Što je to cvjetanje mora, mare sporco ili prljavo more?

32

Na Facebook stranici Prirodoslovnoga muzeja u Rijeci Milvana Arko Pijevac, muzejska savjetnica, odgovorila je na pitanje što je to 𝗰𝘃𝗷𝗲𝘁𝗮𝗻𝗷𝗲 𝗺𝗼𝗿𝗮, mare sporco ili 𝗽𝗿𝗹𝗷𝗮𝘃𝗼 𝗺𝗼𝗿𝗲? Odgovor pročitajte u nastavku…

Ovih dana za vrijeme južnih vjetrova u području Vinodolskog kanala, ali i Riječkog zaljeva zabilježene su na površini mora nakupine sluzi, koje nazivamo cvjetanjem mora.
Cvjetanje mora prirodna je pojava koja predstavlja nagli rast fitoplanktona, posebno mikroalga dijatomeja i nakupljanja njihovih izlučevina u obliku sluzavog materijala. Dijatomeje ili alge kremenjašice se u doba rasta i razmnožavanja obaviju sluzavim omotačem građenim od šećera i masti, a u kasno proljeće kod nekih vrsta taj omotač postaje izrazito gust. U akvatoriju Jadrana pojava cvjetanja mora prvi je put opisana 1729. g. Tek sto godina kasnije, 1872. g. objavljen je prvi rad o ovoj pojavi koja se popularno nazvala „prljavim morem“, terminom koji se i danas može čuti.

Cvjetanje mora javlja se periodički, a ovisi o više čimbenika: količini sunčevog zračenja, temperaturi, količini hranjivih soli – nitrata i fosfata, te vertikalnim i horizontalnim strujanjima mora. Ključna je uloga količina hranjivih soli koje se prirodno povećavaju uslijed većih dotoka kopnenih voda ili uslijed ispuštanja industrijskih i drugih otpadnih voda.

Prirodno cvjetanje mora javlja se u proljeće kad je dotok sunčevog zračenja u more najveće. Zbog pojačane fotosinteze alge se brže razmnožavaju i rastu te stvaraju sluzaste nakupine koje se zbog pojačane produkcije kisika dižu na površinu. Noću, uslijed razgradnje i ispuštanja plinova sluz tone prema dnu kao morski snijeg do veličine 1 cm. Ove cvatnje uglavnom traju kraće vrijeme i uslijed dobre cirkulacije mora brzo nestaju. No, probleme stvaraju cvatnje koje se javljaju usljed dugotrajnih toplih ljeta, stabilnih meteoroloških uvjeta, slabe vertikalne cirkulacije mora i velikog povećanja hranjivih soli antropogenog porijekla. Tada dolazi do izrazito naglog rasta fitoplanktona, potroše se hranjive soli, a alge da bi preživjele dodatno izlučuju više sluzi kako bi se na nju uhvatile bakterije koje će dodatno stvarati hranjive tvari.

Pojačano izlučivanje sluzi javlja se dok ima hrane za bakterije, a kad i toga ponestane, alge odbacuju velike količine ljepljivih niti na koje se naljepljuju razni štetni mikroorganizmi i otpad. Zbog bakterijske razgradnje, stvaraju se plinski mjehurići i sluz ispliva na morsku površinu u obliku velikih sivkasto smeđih nakupina veličina od nekoliko metara, pa i desetaka metara. Nakon ispuštanja plinova na površini, sluz poput plahti pada na morsko dno gdje zbog razgradnje dolazi do potrošnje pa čak i nestanka kisika što uzrokuje uginuće organizama koje žive na i u morskom dnu. Nedostatak kisika ili anoksija glavna je nepovoljna posljedica cvjetanja mora.

I posljedice za ribarstvo su vrlo značajne, a odnose se na lov pridnenih vrsta riba, rakova, školjkaša kao i na lov mrežama gdje dolazi do začepljenja mreža ljepljivom sluzi. Stvaranje površinskih nakupina (prljavog mora) javlja se u vrijeme turističke sezone, pa osim negativne estetske komponente, zbog nakupljanja raznih bakterija u sluzi može izazvati i zdravstvene probleme, uglavnom kožne infekcije kod kupača.

Komentari