Međunarodno priznati znanstvenik i stručnjak, prof.dr.sc. Dragan Primorac, održao je 29. svibnja 2018. na Medicinskom fakultetu u Rijeci nadahnuto predavanje našim i stranim studentima 1. godine Integriranog sveučilišnog Studija medicine, u sklopu kolegija ‘Medicinska biologija’. Uz iznimno zainteresirane studente, pred ispunjenom velikom dvoranom Medicinskog fakulteta, prof. Primorac je prikazao najnovije spoznaje iz svijeta personalizirane genomike i regenerativne medicine. Pažnju je plijenio izuzetnim poznavanjem područja, kao i nizom primjera iz najmodernije medicinske prakse, od kojih neki tek trebaju biti obznanjeni međunarodnoj znanstveno-stručnoj javnosti.

Inicijativom Pročelnika Katedre za biologiju i medicinsku genetiku, prof.dr.sc. Saše Ostojića i Dekana fakulteta, prof.dr.sc. Tomislava Rukavine, pokrenuta je inicijativa za dovođenje prof. Primorca kao nastavnika na Katedru za biologiju i medicinsku genetiku, riječkog Medicinskog fakulteta.

Prof. Ostojić je, kao novi Pročelnik ali i Prodekan za razvojne programe fakulteta, iznio jasan stav i viziju razvoja Zavoda za biologiju i medicinsku genetiku kao budućeg centra izvrsnosti iz područja medicinske genetike, kako na dijagnostičkoj i ekspertnoj razini struke, tako i na znanstveno-istraživačkoj i posebice edukacijskoj razini. Iako je medicinska genetika postala dijelom medicinske struke i prakse pri navedenom Zavodu još od 1965. godine, upravo je sada u vremenu velikih promjena u biotehnologiji genomike potreban novi razvojni zamah. U temelju je iznesenog programa i integracija temeljnih i kliničkih medicinskih znanosti iz područja genetike/genomike i proteomike čovjeka, pa je stoga izbor prof. Primorca u naslovno zvanje nastavnika pri Katedri izniman doprinos planiranom razvoju i unapređenju i Medicinskog fakulteta u cjelini. Ponajprije jer je izuzetna važnost medicinske biologije i genetike u širem kontekstu preventivne, personalizirane genomske i regenerativne medicine, a koje su značajnim dijelom profesionalnog određenja prof. Primorca, jednog od naših najpoznatijih stručnjaka iz ovog područja.

U sklopu sadržajnih i metodoloških promjena pri kolegiju ‘Medicinske biologije’, za novi program je uz voditelja bila zadužena i doc.dr.sc. Nina Pereza, uz izraziti naglasak na integraciji temeljnih i kliničkih znanja. U nastavni su proces uključeni i specijalisti-kliničari uz primjere iz kliničke prakse kroz model ‘problemske nastave’. Na ovaj način se ranim prikazom pacijenata, odnosno ranom integracijom s kliničkom medicinom, studentima na početku studija prikazuju stvarni razlozi učenja temeljnih predmeta poput medicinske biologije. Tim više što moderna medicina duboko uranja u sistemsku biologiju i postaje dominantno genomska, poprimajući peronalizirani/precizni karakter temeljen na najmodernijim molekularnim tehnologijama istraživanja našeg genoma i njegovih produkata.

I upravo je stoga jučerašnje predavanje prof. Primorca zorno pokazalo koliko je smislen koncept uključivanja kliničkih primjera iz moderne prakse u temeljne znanosti, jer je upravo njihova interakcija i integracija osnovni princip translacijske medicine, kojem težimo u sklopu razvoja buduće Sveučilišne bolnice.

Naposlijetku, kao sažeti prikaz studentskih reakcija nakon završnog bloka predavanja pri kolegiju, donosimo zapis Predstavnika studenata prve godine medicine:
‘Poštovani, pišem Vam ispred cijele generacije kako bih se zahvalio kako za Vaše završno predavanje i čitav angažman tijekom kolegija, tako i za to što ste nam omogućili da nam predavanje održi velikan poput prof. Primorca. Pod dojmom svega onoga što nam je prof. Primorac danas dao, ostat ćemo svakako još jedno dugo vrijeme. Držim da smo sretni i počašćeni što imamo nastavnički tim (već na pretklinici) koji vjeruje u nas kao najmlađe studente na Fakultetu i što vjeruje da su ovakvi predavači i ovakva predavanja ono što mi kao budući doktori medicine zaslužujemo.
Još jednom veliko hvala.’

Iz životopisa prof.dr.sc. Primorca:

Prof.dr. Dragan Primorac, hrvatski je liječnik, pedijatar, genetičar i forenzičar. Odlukom Senata Sveučilišta Penn State postao je prvi nositelj titule “Global Penn State Ambassador” u povijesti tog Sveučilišta osnovanog 1855. godine. Trenutno obnaša dužnost predsjedavajućeg Odbora za međunarodne odnose Američke Akademije za forenzičke znanosti i predsjednika jednog od najuglednijih međunarodnog znanstvenih društava iz područja forenzičke i kliničke genetike “International Society of Applied Biological Science” u čijem radu sudjeluje i četvoro dobitnika Nobelove nagrade. Član je međunarodnog savjetodavnog odbora izraelskog “Peres Center for Peace and Innovations”. Profesor je na američkim sveučilištima Penn State University i University of New Haven te Medicinskim fakultetima Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Osijeku i Sveučilišta u Rijeci. Predsjednik je Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sveta Katarina i suosnivač je Sveučilišnog odjela za forenzičke znanosti, Sveučilišta u Splitu. Predsjednik je Hrvatskog društva za humanu genetiku i Hrvatskog klastera konkurentnosti za personaliziranu medicine. Ukupno je objavio oko 200 znanstvenih radova, kongresnih priopćenja i poglavlja u knigama. Više od 90-tak znanstvenih radova objavio je u časopisima koji se citiraju u Current Contentsu (CC) i Science Citation Indexu (SCI), a njegovi radovi su do sada više od 4100 puta (Google Scholar) te je trenutno najcitiraniji hrvatski kliničar u njegovoj dobi koji živi i radi u Hrvatskoj. Radove objavljuje u najznačajnijim svjetskim znanstvenim časopisima, uključujući Science i Nature. Kao pozvani predavač sudjelovao je u radu više od 100 znanstvenih skupova širom svijeta te je dobitnik 16 međunarodnih i domaćih nagrada i priznanja. Dobitkik je 21 domaće i međunarodne nagrade među kojima su. Počasni je građanin u 5 gradova u RH i izvan RH, a 2015. godine zbog iznimnih doprinosa u razvoju hrvatske i svjetske znanosti odlikovan je ordenom Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, a 5. listopada 2015. godine biva nagrađen Državnom nagradom za znanost. Počasni je član International Crime Analysis Association, Akademije tehničkih znanosti Republike Hrvatske, Strukovne udruga kriminalista Republike Hrvatske i Hrvatskog društva forenzičara. Od prosinca 2003. godine do srpnja 2009. obnašao je dužnost ministra znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, a prema istraživanjima američkog International Republican Institute (IRI) iz 2007. godine građani Republike Hrvatske su ga proglasili najuspješnijim ministrom u Vladi Republike Hrvatske.