Povlačenja ledenjaka na Antarktici postaje znatno sporije, ali…

13

Na kraju zadnjega ledenog doba, ledene ploče Antarktike povlačile su se brzinom od 50 metara dnevno, što je za oko 10 puta brže nego danas, ustanovili su britanski znanstvenici.

Institut Scott Polar središte je za istraživanje polarnih područja i glaciologije u cijelome svijetu, piše portal ScienceDaily. U studiji koju su proveli, proučavali su uzorke s grebena s morskog dna oko Antarktike. Cilj im je bio izračunati kolikom se brzinom led povlačio prije otprilike 12 000 godina, u vrijeme posljednjega ledenog doba na Zemlji.

Spoznali su da se na nekim mjestima led otapao brzinom većom od 10 kilometara godišnje, odnosno da se otapanje odvijalo 10 puta brže od maksimalne promatrane brzine u posljednjih nekoliko desetljeća. Danas je to povlačenje ledenjaka znatno manja, ali znanstvenici misle da bi se, ako se klimatske promjene nastave jednakim tempom, mogla približiti spomenutoj stopi.

Znanstvenici su istraživali grebene na morskome dnu uz pomoć podvodnih robotskih vozila koji su nastali prilikom pritiska leda koji se kretao i plutao u vodi malo iznad samog dna. Proučili su izgled morskog dna blizu ledene ploče Larsen, koja se nalazila istočno od Antarktike, a pokrivala je područje od nevjerojatnih 53,1 milijuna četvornih kilometara. Vremenom se značajno smanjila zbog povećanja temperature zraka.

Ovo je prva studija koja je definitivno pokazala da stopa povlačenja leda može biti tako brza, rekao je Julian Dowdeswell, direktor Instituta Scott Polar.

Istraživači vjeruju da su tople oceanske plime ključan dio procesa. Kad naiđe plima, ona zapljusne ledenjak i lagano podiže led s dna oceana, a kad se plima povuče, led se ponovno vraća na svoje mjesto. Stabilan ledenjak će se podiže se i spušta na isto mjesto, ali ledenjak koji stalno gubi led, najprije će se, svaki put u vrijeme plime i oseke sasvim malo povući unatrag. Posljedica toga obrazac je linija koje nastaju morskome dnu koje ukazuju na to kako se led s vremenom pomicao. Ispitani obrazac upućuje na to da se led na ovome području svakodnevno povlačio i za 40 do 50 metara što znači da bi tijekom cijele godine to iznosilo više od 10 kilometara.

Nedavno istraživanje NASE pokazalo je koliki je zapravo gubitak leda na Antarktici i na Grenlandu. Riječ je o godišnje oko 118, odnosno 200 gigatona leda, što je između 2003. i 2019. godine rezultiralo povećanjem razine mora za oko 1,3 cm. Daljnjim otapanjem ledenjaka razina mora u dogledno vrijeme mogla bi se podići i za metar i pol. Okolnosti stanjivanja ledenjaka danas su slične kao i prije 11.000 ili 12.000 godina što ukazuje na mogućnost ponavljanja ovakvog ili sličnog scenarija kao i iz prošlosti. Nadamo se da se taj scenarij ipak ponoviti neće, ali ono što znamo jest sljedeće: nešto se definitivno treba promijeniti…

Komentari