Novi trend počeo se širiti svijetom. Riječ je o društvenoj inicijativi koja je pokrenuta posljednjih nekoliko godina u cilju smanjenja količine odbačene hrane. Tako možete u Danskoj pronaći stotine restorana u kojima možete tražiti i kupiti hranu za znatno povoljniju cijenu, a koju bi inače restorani odbacili. Svi restorani su povezani preko aplikacije Too Good To Go, a hrana koja se kupuje je hrana koju gosti restorana ne žele.
Činjenica je kako je problem odbačene hrane široko rasprostranjen u svijetu. Trgovine bacaju hranu koja se ne uklapa u standardizirani kalup izgleda, a pekare redovito bacaju kruh koji je ispao premali ili krivog oblika.
Isto tako, diljem Europe 100 milijuna tona hrane završi na otpadu, a u Hrvatskoj oko 100 tona hrane svakog mjeseca završi u spalionicama. Osim rasipanja hranom, problem stvara proizvodnja 227 tona ugljikovog dioksida uzrokovan spaljivanjem. Samo za usporedbu, to je jednako ispušnim plinovima prilikom spaljivanja fosilnih goriva čitave Španjolske.
Bacanje hrane nije samo problem bogatih zemalja. Kad bi se gledala ukupna svjetska proizvodnja hrane u svijetu, gotovo trećina sve hrane završi u smeću.
Danska svakako može biti uzor svim državama. Ona je predvodnik u tome polju jer ulaže velike napore u smanjenju otpada hrane, a u posljednjih pet godina količina odbačene hrane koja završi na smetlištu je umanjena za čak 25%. Zahvaljujući promjenama navika potrošača i otvaranjem raznih super marketa koji se bave rješavanjem ovog problema, kao što je lanac WeFood u Kopenhagenu, koji samo prodaje hranu kojoj je istekao rok trajanja, uspjeh je zagarantiran.
Druge zemlje su počele slijediti primjer Danske. Tako su Francuska i Italija nedavno uvele zakonske promjene kojima žele olakšati kompanijama davanje hrane dobrotvornim organizacijama.
