Od Sahare do Panonije: Dramatično povećanje dolazaka afričkog pijeska u naš dio Europe

105

Sivo nebo uz taloženje velike količine pijeska u našim krajevima postali su učestali događaji. Gotovo svaka malo izraženija epizoda južnih vjetrova kao da stvara ovakvu ne baš ugodnu situaciju, a doista se ne možemo oteti dojmu da klimatologija transporta saharskog pijeska prema Hrvatskoj i okolici pokazuje izniman porast učestalosti.

I dok s jedne strane fotografi snimaju vrlo neobične fotografije zalazećeg Sunca iza debelih naslaga lebdećih čestica, oni osjetljiviji na nečist zrak osjećaju značajne zdravstvene tegobe. Čini se kako ćemo se na takvo stanje morati naviknuti, a analiza Meteoadriatica otprila je uzroke.

Sahara je najznačajnije izvorište pustinjskog pijeska na planeti. Smatra se da iz Sahare tijekom godine dana s vjetrom bude odneseno oko 1500 Tg (milijuna tona) pijeska u druge krajeve svijeta, javlja IstraMet. Zračnim strujama pijesak se odnosi na velike udaljenosti i pritom snižava kvalitetu zraka u područjima u kojima dolazi do njegove depozicije. Različita istraživanja su pokazala značajan zdravstveni rizik povezan s pustinjskih česticama u zraku.

Iako se najveći postotak saharskog pijeska taloži u Atlantskom oceanu, velika količina dospijeva do praktično svih kontinenata, a posebno onih bližih poput Europe. Saharski se pijesak u naše krajeve prenosi južnim i jugozapadnim visinskim strujanjima, nakon što s tla bude podignut prizemnim vjetrom nad pustinjom.

Rostasi i sur. (2022) su analizirali sinoptičke situacije koje pogoduju transportu saharskog pijeska prema Panonskoj nizini. Budući da je zaključeno kako većina staza vodi preko Hrvatske, ovaj rad je vrlo relevantan i za naše područje.

Također, promatrana je klimatologija događaja te je zaključeno da je tokom posljednjeg analiziranog desetljeća došlo do značajnog porasta učestalosti transporta pijeska u naše krajeve. Između 1979. i 2010. u prosjeku su se bilježila 4,2 događaja prijenosa saharskog pijeska u Panonsku nizinu, dok je u periodu od 2011. do 2018. taj broj porastao na 10,3 godišnje. U Meteoadriaticu su dojma da je u zadnjih 6 godina taj porast još ubrzan.

Autori rada pokazuju kako je u najvećem broju slučajeva za transport saharskog pijeska prema našim krajevima potrebna duboka ciklona nad zapadnom obalom Europe, promatrajući na izobarnoj plohi od 700 hPa. Takva sinoptička konfiguracija omogućuje južno i jugozapadno strujanje na oko 3 kilometra visine koje pogoduje donošenju pustinjskog pijeska prema sjevernom Sredozemlju, te našoj regiji.

U radu se također pokazuje kako je najintenzivnija depozicija pustinjskog pijeska bila u periodu od veljače do lipnja, a zatim ponovo u listopadu. Najveći postotak taloženja otpada na vlažnu depoziciju (padanje “prljave” kiše), dok manji dio otpada na suhu depoziciju (gravitacijsko slijeganje čestica bez oborina). Pritom je taložena masa iznosila između 0,02 i 0,24 grama po kvadratnom metru po pojedinom događaju, s prosjekom 0,11 g/m2.

Slične rezultate povećanja frekvencije i intenziteta transporta saharskog pijeska prema Europi nalaze i drugi autori. Varga (2020) smatra da je porast temperature Arktika odgovoran za pojačano meridionalno meandriranje mlazne struje i time dominantnija južna strujanja pri postavljanju atlantske doline i njezino pružanje sve do sjeverozapadne Afrike, čime se omogućuje intenzivniji transport pustinjskog pijeska prema Europi. Mifka i sur. (2023) navode miješanje saharskog s pijeskom porijekla istočno od Kaspijskog jezera, pristiglog nad sjeverni Jadran tijekom epizode u ožujku 2020.

Nije sve tako negativno u kontekstu ove pojave. Depozicija saharskog pijeska poboljšava kvalitetu tla, donoseći vrijedne nutrijente poput fosfora, željeza i drugih sastavnih kemijskih elemenata. Smatra se kako je transport saharskog pijeska preko Atlantika prema Južnoj Americi, jedan od važnih izvora nutrijenata za Amazonu, opisuje IstraMet.

Komentari