Novo istraživanje potvrdilo je da zaraza denga groznicom može pružiti imunitet za koronavirus

23

Nova studija koja je analizirala izbijanje koronavirusa u Brazilu otkrila je vezu između širenja virusa i prošlih epidemija denga groznice koja sugerira da izloženost bolestima koje prenose komarci može pružiti određenu razinu imuniteta protiv COVID-19. Još neobjavljena studija koju je vodio Miguel Nicolelis, profesor sa Sveučilišta Duke, uspoređivala je geografsku raspodjelu slučajeva koronavirusa s širenjem denge u 2019. i 2020. godini.

Mjesta s nižom stopom zaraze koronavirusom i sporijim rastom slučajeva bila su mjesta koja su pretrpjela intenzivna izbijanja denge ove ili prošle godine, utvrdio je Nicolelis. “Ovo zapanjujuće otkriće podiže intrigantnu mogućnost imunološke unakrsne reaktivnosti između serotipova denga groznice i SARS-CoV-2”, navodi se u studiji, referirajući se na antitijela na virus denge i novi koronavirus. “Ako se pokaže točnim, ova hipoteza može značiti da bi infekcija dengom ili imunizacija učinkovitim i sigurnim cjepivom protiv denge mogla proizvesti određenu razinu imunološke zaštite protiv koronavirusa”, dodaje se.

Nicolelis je za Reuters rekao da su rezultati posebno zanimljivi jer su prethodne studije pokazale da ljudi s antitijelima denga u krvi mogu lažno pozitivno testirati antitijela na COVID-19 čak i ako nikada nisu zaraženi koronavirusom“To ukazuje na to da postoji imunološka interakcija između dva virusa koju nitko nije mogao očekivati, jer su ta dva virusa iz potpuno različitih obitelji”, rekao je Nicolelis dodajući da su potrebne daljnje studije kako bi se dokazala povezanost. Naglašava značajnu korelaciju između niže incidencije, smrtnosti i stope rasta COVID-19 u populacijama u Brazilu gdje su razine antitijela na dengu bile više.

Brazil ima treću najveću ukupnu zarazu COVID-19 na svijetu s više od 4,4 milijuna slučajeva – iza samo Sjedinjenih Američkih Država i Indije. U državama kao što su Paraná, Santa Catarina, Rio Grande do Sul, Mato Grosso do Sul i Minas Gerais, s velikom učestalošću denge prošle godine i početkom ove godine, COVID-19 trebalo je mnogo više vremena da dostigne razinu visoke zaraženosti u zajednici u usporedbi državama kao što su Amapa, Maranhão i Pará koje su imale manje slučajeva denge.

Tim je otkrio sličan odnos između izbijanja denga groznice i sporijeg širenja COVID-19 u drugim dijelovima Latinske Amerike, kao i Aziji i otocima u Tihom i Indijskom oceanu. Nicolelis je rekao da je njegov tim slučajno naišao na otkriće denga groznice tijekom istraživanja usredotočenog na to kako se COVID-19 proširio Brazilom, u kojem su utvrdili da su autoceste igrale glavnu ulogu u raspodjeli slučajeva širom zemlje. Nakon identificiranja određenih mjesta na karti, tim je krenuo u potragu za mogućim objašnjenjima. Proboj je uslijedio kada je tim usporedio širenje denga groznice sa širenjem koronavirusa.Bio je to šok. Bila je to totalna nesreća”, rekla je Nicolelis. “U znanosti se to dogodi, pucate u jednu stvar i pogodite metu za koju niste ni pomislili da ćete je pogoditi.

Izvor: Reuters

Komentari