Nova studija pokazuje kako je Novi Zeland najbolje mjesto za preživjeti raspad civilizacije

125

Ako se civilizacija ikada uruši, ispada da je Novi Zeland pravo mjesto za preživjeti raspad. Aotearoa je na vrhu popisa zemalja koje se smatraju najprikladnijim za preživljavanje globalnog sloma civilizacije, pokazalo je jedno istraživanje.

Studija koja je objavljena u časopisu Sustainability sugerira da je kombinacija čimbenika, uključujući ekološko uništenje, ograničene resurse, rast stanovništva i klimatske promjene, dovela do toga da je ljudska civilizacija “u opasnom stanju”. “Ovi učinci stvaraju povećan rizik od globalnog događaja” dekompleksifikacije “(kolapsa)”, napisali su autori.

Prema znanstvenicima, svjetski slom mogao bi se dogoditi “u roku od nekoliko desetljeća”, a Novi Zeland, Island, Ujedinjeno Kraljevstvo, Tasmanija i Irska pet su mjesta za koja je utvrđeno da će najvjerojatnije izdržati buduće prijetnje.

U studiji su zemlje rangirane prema njihovoj sposobnosti uzgoja hrane, zaštite granica od neželjene masovne migracije te održavanja električne mreže i određene proizvodne sposobnosti. Faktori koji su uzeti u obzir su i mogući raspad opskrbnih lanaca i financijska kriza. Istraživači su otkrili da su otoci ili otočni kontinenti koji su imali manje ekstrema u temperaturama imali tendenciju da dolaze na prvo mjesto, odnosno kao najpovoljniji za život.

Pet mjesta koja su autori identificirali bila su ona koja bi mogla doživjeti manje učinke dekompleksacije zbog “povoljnih početnih uvjeta”, od kojih se Novi Zeland smatrao “najvećim potencijalom”.

“Nismo bili iznenađeni što je Novi Zeland na našem popisu”, izvijestio je profesor Aled Jones s Globalnog instituta za održivost na britanskom Sveučilištu Anglia Ruskin. Jones je rekao da su značajne promjene moguće u narednim godinama i desetljećima, s utjecajem klimatskih promjena, uključujući povećanu učestalost i intenzitet suše i poplava, ekstremne temperature i veće kretanje stanovništva, a sve su to čimbenici koji mogu odrediti ozbiljnost ovih promjena. Međutim, postojala je nada da će ljudi učiti brže nego što su to činili u prošlosti, pandemija je stvorila neki zamah oko ”bolje izgradnje”, rekao je Jones za The Guardian.

“Osim što prikazujemo za koje zemlje vjerujemo da su najprikladnije da upravljaju takvim kolapsom, što bi bez sumnje bilo iskustvo koje bi nam promijenilo živote, naša studija ima cilj istaknuti da su akcije za rješavanje međusobno povezanih čimbenika klimatskih promjena, poljoprivrednih kapaciteta, vlastite energije, proizvodnih kapaciteta i pretjeranog oslanjanja na složenost, neophodne za poboljšanje otpornosti neke nacije koja nema najpovoljnije početne uvjete”, kaže Jones.

Izvor: Stuff.co

Komentari