Možemo! Rijeka o digitalizaciji javne uprave

    23
    Foto: Karlo Čargonja

    Digitalna transformacija danas više nije pitanja izbora – ona je neizbježna i neophodna. Što ona znači u kontekstu javne uprave? Digitalna transformacija ima veliku važnost za unaprjeđenje kvalitete javne uprave i uopće za dinamizaciju odnosa između građana/ki kao korisnika i uprave, kao pružatelja usluga. Digitalizacija može ne samo unaprijediti kvalitetu i brzinu usluge građanima/kama, nego biti i generator pomaka ka većoj efikasnosti i poticaj na snažnije uključivanje građana u upravljanje na svim razinama.

    Prema analizi DESI (The Digital Economy and Society Index) Europske komisije za 2019. koja prati evoluciju digitalne kompetitivnosti članica EU-a, Hrvatska je po digitalnoj kompetitivnosti na 21. mjestu, odnosno nalazi se u kategoriji manje uspješnih zemalja. Ukupno gledajući, svi hrvatski gradovi nalaze se na ranom stupnju razvoja digitalnih usluga građanima.

    Građani su promijenili svoje “digitalne” navike (između ostalog i zbog COVID-a) i izvjesno je da će nakon velike promjene kojoj su bili izloženi od javne uprave sve više očekivati dostupnost usluga u digitalnom formatu, pa je time izazov digitalnog iskoraka i transformacije pred gradovima još veći.

    Rijeka možda ima jednu od transparentnijih gradskih uprava u Hrvatskoj, no to ne znači da ne mora biti još izravnija u istinskoj komunikaciji s građankama i građanima. Gradski proračun široj javnosti nije razumljiv ni pristupačan, a izdavanja za kategorije poput kulture ili mladih raspršena su diljem proračunskih stavki i proračunskih glava gradskih odjela. Sudjelovanje građanki i građana u odlučivanju svedeno je na povremena savjetovanja zakopana duboko u internetskim stranicama Grada. Ako se pak ohrabrimo sudjelovati, nedostajat će nam ključne informacije, a nećemo moći ni pratiti izmjene i provođenje projekata u realnom vremenu. Da bismo pribavili dostupne informacije, primorani smo ih tražiti u nesjedinjenim bazama podataka, a potom ih samostalno povezivati i analizirati. Preduvjet građanskog sudjelovanja u gradskom razvoju jest jasno i otvoreno dijeljenje svih informacija potrebnih za formiranje stavova te ocjenjivanje rada gradske uprave.

    Nekoliko je koraka putem kojih možemo unaprijediti transparentnost informacija:

    – Možemo gradski proračun, akte i odluke gradske uprave, vijeća i ostalih tijela digitalizirati te ih tako učiniti lako dostupnima, jednostavnima te jasnije komuniciranima svim građankama i građanima. Primjerice, možemo uvesti vizualne prezentacije ključnih pokazatelja i informacija o radu Grada.
    – Možemo razviti digitalne platforme namijenjene komunikaciji građanki i građana s gradskim tijelima te mjesnim odborima.
    – Možemo javne rasprave i savjetovanja s javnošću učiniti jednostavnima i jasnima, te ih sustavno provoditi u mnogo širem opsegu. Na taj ćemo način uspostaviti povratnu spregu između mišljenja građana te odgovornosti gradske uprave.

    Također, potrebno je značajno unaprijediti i hrabrije implementirati sustav otvorenih podataka ne bi li on postao pristupačan i jasan svim građanima i građankama, civilnom društvu te poslovnim subjektima. Otvoreni podaci odnose se na informacije koje su prikupila, proizvela ili platila tijela javne uprave i koje su slobodno dostupne za ponovnu upotrebu u bilo koju svrhu. Otvoreni podaci mogu doprinijeti poboljšanju učinkovitosti javnih usluga, omogućiti nadzor nad racionalnošću trošenja javnog novca, zapošljavanja te otkupa i prodaje gradske imovine dok gospodarstvo može imati koristi od lakšeg pristupa informacijama te stvarati nove, usmjerenije i bolje usluge.

    – Možemo gradsku upravu postupno prebaciti na slobodni softver i otvorene standarde, a pogotovo u slučaju softvera koji se razvijaju specifično za potrebe Grada.
    – Možemo, koliko je moguće, povezati digitalne baze podataka gradskih odjela i tijela te lokalnih podružnica državnih institucija.
    – Možemo kontinuirano evaluirati rad gradskih odjela, ustanova i komunalnih društava te otvoreno dijeliti dobre prakse i zajedničke izazove. Tako možemo kontinuirano i transparentno informirati građanke i građane o provedbi i promjenama gradskih projekata i odluka.
    – Možemo graditi gradsku digitalnu infrastrukturu putem projektnih aktivnosti te lokalnim javnim nabavama ostvariti pozitivne učinke na tehnološke inovacije, kompetencije i kreativnost u lokalnoj sredini. Prilikom razvoja i nabave tehnologija prednost možemo davati interoperabilnosti, otvorenim standardima te održivim modelima poslovanja.

    izvor: mozemorijeka.hr

    Komentari