Ljudsko pamćenje – Znate li zašto zaboravljamo i kako funkcionira prisjećanje?

104
pamćenje

Ljudi pamte na vrlo kompliciran način, koji istodobno uključuje nekoliko mjesta pohranjivanja sjećanja. Neke vrste sjećanja ostaju dugo pohranjene, a neka nam služe samo kratkoročno.

Pamtimo i učimo od trenutka kada smo rođeni. Svakodnevno smo bombardirani velikim količinama podataka, koje mozak prerađuje u vrlo kratkom vremenu i odlučuje hoće li ih pohraniti i ako hoće, na koje „mjesto“.

Pamćenje se razvija iz sjećanja, koja imaju nekoliko vrsta baš poput različitog vremena zadržavanja informacija. Kratkoročna sjećanja traju od nekoliko sekundi pa do nekoliko sati, ona dugoročna traju godinama, a postoji sjećanje zvano radna memorija koje nam omogućuje pamćenje tijekom obavljanja nekog kratkog zadatka. Primjer radne memorije je pamćenje kontakt e-maila prilikom njegova slanja određenoj osobi.

Vrste pamćenja ovise također i o tematici sjećanja te svjesnosti. Razlikujemo deklarativno pamćenje, odnosno pamćenje koje je svjesno poput činjenica ili općeg znanja, ali i sjećanja iz djetinjstva. Nedeklarativno pamćenje je nesvjesno pamćenje koje uključuje proceduralno pamćenje koje nam koristi kako bismo zapamtili vještine poput vezanja vezica na cipelama. U nedeklarativno pamćenje možemo još ubrojiti  podsvjesne procese poput osjećaja napetosti kada se suočavamo s nečim čega se plašimo.

Nedeklarativna sjećanja teže se pamte nego li deklarativna, ali upravo zbog toga dulje ostaju pohranjena u našem umu. Jednom kada naučite upravljati vozilom, sigurno to nećete zaboraviti.

Zaboravljanje, amnezija
Zastrašujući podaci o sve većem zaboravljanju mladih ljudi vape za nastavkom istraživanja zašto zaboravljamo. Amnezija ili gubitak pamćenja je najčešće povezana neke vrste traume u mozgu, uzrokovana ozljedom glave, moždanog udara, tumora na mozgu, kroničnog alkoholizma, ali i psihičkih problema.

Postoje mnoge vrste amnezije,  od kojih su dvije najpoznatije: retrogradna(zaboravljamo sjećanja koja smo znali prije traume) i anterogradna(nakon tgraume više ne možemo upamtiti nova sjećanja).

Ne postoji samo jedno mjesto u mozgu koje je ključno za sjećanja. Ono se odvija na više mjesta pa je tako amigdala zaslužna za čuvanje emocionalnih reakcija poput straha, striatum u kojemu su pohranjene vještine koje smo naučili. Hipokampus je mjesto u mozgu koje je ključno upravo za stvaranje, očuvanje i prizivanje deklarativnih vrsta sjećanja.

Kako funkcionira prisjećanje
Još davnih 1940ih, znanstvenici su zaključili kako se sjećanja nalaze unutar grupacije neurona. Određena grupa neurona budi se na osnovu podražaja koji aktivira stanice i tako se javlja sjećanje.

Područje mozga koji uključuje naravno i njegove funkcije, još uvijek nije dovoljno istraženo. MOžda ćemo za nekoliko godina uspjeti saznati kako možemo utjecati na probleme s pamćenjem i zaboravljanjem. Do tada možemo vježbati funkcioniranje mozga raznim igrama koje potiču izgradnju moždanih funkcija poput igre sudoku.

Komentari