Karlovački slatkovodni akvarij nastavlja borbu protiv plastike! Bravo!

23

22. travnja u cijelom se svijetu obilježava kako Dan planeta Zemlje. Društvene mreže pne su objava, gifova, fotkica, fraza i parola. Konkretnih akcija (još uvijek) ima premalo. To su čvrsto odlučili promijeniti u Karlovačkom slatkovodnom akvariju Aquatici. Dar prirode našoj planeti milijuni su vrsta koje poznajemo i volimo, a mnoge još nismo niti otkrili. Nažalost, ljudska vrsta nepovratno je poremetila prirodnu ravnotežu, a rezultat toga je najveće izumiranje vrsta još od kad smo izgubili dinosaure prije 60 milijuna godina. Međutim, za razliku od sudbine dinosaura, brzo izumiranje vrsta u našem svijetu sada rezultat je ljudske aktivnosti.

Jedan od razloga gubitka ribljih vrsta svakako je veliko zagađenje plastikom, te su u Aquatici povodom Dana planeta Zemlje, nakon izbacivanja plastičnih vrećica, celofanskih omota u suvenirnici, plastičnih slamki i pribora za jelo, te plastičnih čaša, odlučili iz ponude potpuno izbaciti vodu u bocama. Posjetiteljima će nuditi isključivo karlovačku vodu iz vodovoda, uz informaciju o tome da je voda na karlovačkom području izvrsne kakvoće.
Ovim potezom žele potaknuti i ostale javne ustanove, tvrtke, ugostiteljske objekte i domaćinstva da i sami smanje uporabu jednokratne plastike, a naročito kupovanje i posluživanje vode u plastičnim bocama. Ovaj projekt razvijaju u suradnji s karlovačkom komunalnom tvrtkom Vodovod i kanalizacija, na način da će karlovačkim ugostiteljskim objektima pokloniti bokal za vodu i zamoliti ih da se i oni uključe.

Zašto?

Izvještajem „Plastic rivers“ (Plastične rijeke – smanjenje plastičnog onečišćenja na kućnom pragu), objavljenim prošlog tjedna, istraživači organizacija Earthwatch Europe i Plastic Oceans UK analizirali su podatke devet različitih studija riječnih i jezerskih voda u Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi te rangirali najčešće pronađene vrste otpada. Pritom valja naglasiti kako se analizom nije obuhvatio otpad nastao temeljem ribarske, poljoprivredne i industrijske djelatnosti, već su se istraživači isključivo fokusirali na komunalni otpad.

U devet korištenih studija, prosječan postotak plastičnog otpada iznosio je 71 %. Od ukupnog plastičnog otpada, studije su pokazale prosječno 26 % prepoznatljivih predmeta od plastike.
Unatoč uvriježenom mišljenju izvještaj otkriva kako plastične vrećice ipak nisu najčešći krivac onečišćenja europskih rijeka i jezera, već su njihov najveći neprijatelji plastične boce i čepovi.

10 najčešće pronađenih vrsta otpada u europskim rijekama i jezerima su:

1. Plastične boce i čepovi
2. Pakiranja i omoti (vrećice od metalizirane plastike i omoti slatkiša)
3. Opušci cigareta
4. Plastični spremnici ili posude za hranu od polistirena
5. Štapići za uši izrađeni od plastike
6. Čaše za jednokratnu upotrebu od plastike ili polistirena
7. Sanitarni proizvodi (pelene, higijenski ulošci, tamponi i vlažne maramice)
8. Pakiranja cigareta
9. Plastične slamke, štapići, mješalice i pribor za jelo
10. Plastične vrećice

Autori izvještaja upozoravaju kako čak 80 % plastičnog otpada u svjetskim morima i oceanima zapravo dolazi iz rijeka. Sagledavanje razmjera onečišćenja rijeka i jezera se najčešće zanemaruje, a upravo je ono najbitnije za zaustavljanje plime plastičnog otpada u morima i oceanima.

ČUVAJMO NAŠE RIJEKE, ONE SU NAŠE VELIKO BLAGO!

Podsjetimo, projekt slatkovodnog akvarija Aquatike sufinanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007. – 2013. Za realizaciju projekta pod nazivom „Slatkovodni akvarij i muzej rijeka – KAquarium“ EU osigurala je iznos od 36.222.282,45 kuna, dok je njegova konačna vrijednost iznosila 36.691.939,25 kuna.

Komentari