Je li cvjetanje mora opasno za ljude?

208
Foto: Tiana Orihovac Knezoci Facebook

S početkom ljeta i toplijim temperaturama mora sve češće se susrećemo s pojmom cvjetanje mora. Je li cvjetanje mora opasno?

To je pojava naglog razmnožavanja zelenih algi. U uobičajenoj sezonskoj cvatnji fitoplanktona sudjeluje veći broj vrsta fitoplanktona (u rano proljeće prevladavaju dijatomeje, a u ranu jesen dinoflagelati). Osim ovih „poznatih“ cvatnji povremeno nas iznenade i cvatnje sa manjom raznolikošću vrsta, ali većom brojnošću fitoplanktonskih stanica. Uzroci su različiti, a mogu biti prirodnog ili antropogenog podrijetla. Najpoznatiji su eutrofikacija prouzročena različitim vrstama otpadnih voda, industrija, akvakultura, melioracija, dok prirodne uzroke povezujemo s naglim vremenskim promjenama (olujama, vjetrovima ili strujanjima). Posljedice cvjetanja su hipoksija ili anoksija koju povezujemo s pomorom morskih organizama. Najčešći razlozi pomora su nedostatak kisika ili začepljenje škrga.

Opasne cvatnje

RED TIDE ili crvena plima pojam je koji smo svi čuli, pogotovo mi na sjevernom Jadranu. To je cvatnja koja nastaje zbog izrazito visoke gustoće fitoplanktonskih organizama izaziva obojenje morske vode (bez obzira na svoje ime, cvatnja može biti u rozoj, ljubičastoj, narančastoj, žutoj, zelenom ili smeđoj boji, ovisno o pigmentu algi).

Mucillagine su posebna vrsta sluzave cvatnje. Ovakve cvatnje ostavljaju velike sluzave naslage na površini mora i sluzave nakupine duž vodenog stupca. Krajem 20.stoljeća i početkom 21. stoljeća ove vrste cvatnji najbrojnije su bile na sjevernom Jadranu i pretpostavlja se da je najveći uzrok tomu bio donos rijeke Po. Najveći uzročnici sluzavih cvatnji su dijatomeje, koje tijekom diobe proizvode velike količine sluzi.

Jesu li cvatnje opasne za ljude?

Većina cvatnji je bezopasna, ukoliko je riječ o čistom moru, tako da za naše Jadransko more još uvijek nema straha!

Tekst: Nika Ugrin

Komentari