Bliži nam se Svjetski dan zaštite okoliša!

Dođite na projekciju dokumentarca „Priča o plastici“, baš na Svjetski dan zaštite okoliša, 05. lipnja, u Pučko otvoreno učilište Buje.

56

Obilježavanjem Svjetskog dana zaštite okoliša svake se godine pokušava potaknuti ljude širom svijeta da spase i zaštite naše okruženje od različitih izazova u okolišu s kojima se svijet danas suočava. Što je Svjetski dan zaštite okoliša i kada se obilježava?

Svjetski dan zaštite okoliša najveći je godišnji događaj na svijetu koji Ujedinjeni narodi organiziraju kako bi osnažili ekološku svijest među ljudima. Njegov glavni cilj je podizanje svijesti o zaštiti naše prirode i sagledavanje različitih ekoloških pitanja koja rastu iz dana u dan. Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svakog  5. lipnja i posvećen je raznolikim temama. Ove godine Svjetski dan okoliša posvećen je očuvanju bioraznolikosti.

Zašto bismo trebali brinuti o biološkoj raznolikosti?

Biološka raznolikost je varijacija zemaljskih kopnenih, slatkovodnih i morskih vrsta, kao i njihovih staništa. Biološka raznolikost je od vitalnog značaja za opstanak cijelog života na zemlji i također je kamen temeljac svih proizvoda koje ljudi dobivaju iz okoliša, a koji omogućuju napredovanje ljudskih društava. Biološka raznolikost pruža nam hranu, vodu i resurse, zaslužna je za očuvanje stabilnosti klime, oprašivanja, ublažavanja poplava i kretanja hranjivih sastojaka.

Ekosistemi se oslanjaju na sve dijelove, od najmanje bakterija do najvećeg kralježnjaka. Sve je povezano. Neki proizvode kisik koji drugi dišu. Neki osiguravaju hranu za veće vrste, koje zauzvrat postaju plijen još većih vrsta. Svaki živi organizam ima ulogu u održavanju ravnoteže. U konačnici uklanjanjem samo jednog elementa bioraznolikosti možete izgubiti mnogo više od jedne vrste.

Biološka raznolikost Hrvatske je iznimno velika, a proizlazi iz različitih staništa te očuvanosti prirode. Uz veliki broj vrsta, važni su i endemi.

Biljaka u našoj zemlji ima gotovo 9000 vrsta, no pretpostavlja se da čak 15 % vrsta hrvatske flore još nije zabilježeno. Često zanemarivanih (u znanstvenom pogledu) gljiva ima oko 4500 vrsta, a samo manji broj su poznate jestive gljive. Na popisu je i više od 1000 vrsta lišajeva. U Hrvatskoj živi oko 24 000 vrsta životinja, a najviše je beskralježnjaka, među kojima su kukci, pauci, rakovi i ostale životinje. Od toga je kopnenih beskralježnjaka više od 15 000, slatkovodnih oko 1850, a morskih oko 5650. Mnogo poznatiji kralježnjaci manje su brojni. Tako morskih riba ima 442 vrste, slatkovodnih oko 130, vodozemaca 20 vrsta, gmazova 39, ptica 399 (od kojih su 246 vrste gnjezdarice) i 116 sisavaca.

Domaćin ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša biti će još jedna zemlja s nevjerojatno bogatom bioraznolikošću. Kolumbija.

Kolumbija je jedna od najvećih država u svijetu koja drži 10% biološke raznolikosti planeta. Budući da je dio amazonske prašume, Kolumbija je na prvom mjestu po raznolikosti vrsta ptica i orhideja, a na drugom mjestu po biljkama, leptirima, slatkovodnim ribama i vodozemcima.

Zašto se biološka raznolikost treba čuvati?

Očuvanje biološke raznolikosti podrazumijeva održavanje raznolikosti u ekosustavu. Govoreći u današnjem kontekstu, tempo kojim vrste dolaze na rub izumiranja prilično je alarmantan. Gubitkom nekoliko vrsta, ravnoteža ekosustava ometa se – gubitak jedne vrste predstavlja prijetnju postojanju druge vrste.

Kako očuvati bioraznolikost?

Ljudi su jedina vrsta koja može utjecati na rastuću stopu propadanja biološke raznolikosti. Ljudi su za svoj opstanak izravno ovisni o bioraznolikosti i vegetaciji. Kako šumski resursi pružaju sve važne sirovine za čovjekov opstanak, njihovo uništavanje izravno utječe na opstanak čovjeka. Očuvanje biološke raznolikosti je pravilno upravljanje biosferom od strane ljudskih bića na takav način da ono daje maksimalnu korist sadašnjoj generaciji i razvija svoj potencijal tako da zadovolji potrebe budućih generacija.

Svatko od nas može pronaći neki kutak, u dvorištu, na balkonu, kutu vrta na kojem može ostaviti „divljini“ malo mjesta. Ne treba to biti nešto veliko. Dio dvorišta s malo višom travom u njemu, ostavljeni panj, stara cigla, zasađane domaće vrste cvijeća u cvjetnjaku, posuda s vodom za žedne životinjice u ljetnim mjesecima već su veliki korak i pomoć brojnim živim bićima. Učini li svatko od nas samo mrvicu od toga, svi zajedno učinit ćemo mnogo.

Oni koji imaju volje mogu se pozabaviti gradnjom hotela za kukce, kućica za sisavce i/ili ptice te učiniti i još malo više.

U sklopu projekta  „Izdvoji s(v)e. Fai la differenza“ ,a u kontekstu aktivnosti „Obilježavanje datuma“, u suradnji sa Zelenom Istrom održati će se projekcija dokumentarca „Priča o plastici“, baš na Svjetski dan zaštite okoliša, 05. lipnja, u Pučkom otvorenom učilištu Buje u 19h.

Dokumentarni film „Priča o plastici“ sniman je na tri kontinenta, uz originalnu animaciju, arhivske snimke iz davnih 1930-ih godina te intervjue s brojnim stručnjacima i stručnjakinjama. „Priča o plastici“ uvodi nas u katastrofalne posljedice onečišćenja, razotkriva prave krivce te otkriva heroje i heroine na čelu globalnog pokreta protiv plastike, koji žestoko i sustavno zagovara drugačiju budućnost za sve nas.

Za više informacija posjetite web stranicu projekta „Izdvoji s(v)e. Fai la differenza”

Sve ove informacije, pa i puno više,  može se saznati kroz projekt „Izdvoji s(v)e. Fai la differenza – Provedba izobrazno – informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpada na području gradova Novigrad i Buje, te općina Brtonigla, Grožnjan i Oprtalj“. Nositelj projekta je Grad Novigrad – Cittanova. U sklopu ovog projekta provodit će se zajedničke aktivnosti na informiranju i educiranju građana, turista i posjetitelja o načinu i važnosti održivog gospodarenja otpadom. Kroz projekt će se surađivati s civilnim sektorom i obrazovnim ustanovama, a poseban naglasak će biti na edukaciji djece. Ovim se projektom nastavlja i nadopunjuje već postojeća, višegodišnja kampanja koja se provodi na području JLS-ova iz obuhvata projekta od 2012. godine i to pod nazivom – Izdvoji s(v)e. Fai la differenza -, a u koordinaciji sa zajedničkim komunalnim poduzećem 6 maj d.o.o.. Ukupna vrijednost projekta: odobren bespovratni iznos u visini od 491.118,95 kn (85% sveukupne vrijednosti projekta od 577.787,01 kn). Projekt je sufinanciran sredstvima Europskog kohezijskog fonda.   

Izrezak

Komentari