Večer američke glazbe u Zajcu

91

Dudana Mazmanishvili

Riječ je o koncertu na čijem će se programu naći Adagio za gudače Samuela Barbera, Koncert za klarinet i orkestar Aarona Coplanda te Rapsodija u plavom i Amerikanac u Parizu Georgea Gershwina. Sva trojica skladatelja pripadaju redu najštovanijih i najpoznatijih američkih skladatelja 20. stoljeća a njihova djela koja predstavljaju najljepše stranice američke glazbene literature već su postala dio kolektivne memorije i uvijek su iznimno rado slušana.

Pod ravnanjem maestra Igora Vlajnića, uz orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca, solistički će se predstaviti Radovan Cavallin na klarinetu te pijanistica Dudana Mazmanishvili. Naš istaknuti klarinetist Radovan Cavallin, nakon školovanja u Zagrebu i Parizu, svoje je glazbeno umijeće i talent dokazao na svjetskim pozornicama.

A gruzijska pijanistica Dudana Mazmanishvili svojim lirskim talentom i iznimnom virtuoznošću izaziva oduševljenje kritike i publike širom svijeta. Uvrštena je na liste svjetskih “zvijezda u usponu” u International Piano Magazinu i u Musical America, najstarijem američkom časopisu za klasičnu glazbu. Živi u Berlinu i New Yorku, a imenovana je savjetnicom gruzijske vlade za kulturu i odnose s javnošću u Njemačkoj.

Skladatelj Samuel Barber stvorio je svoj osobni lirski potpis, koji je došao do izražaja kada je u svojoj 26. godini skladao Adagio za gudače, nastao kao spori stavak njegova jedinog gudačkog kvarteta skladanog u Austriji 1936. godine. U ovoj svojoj, publici najomiljenijoj, skladbi koja je čest gost svjetskih koncertnih repertoara, stvorio je remek-djelo rabeći jednostavan glazbeni jezik i skladajući u b-molu.

Otac američke glazbe, Aaron Copland, u svoj je Koncert za klarinet i orkestar, djelo vrlo neobične forme, inkorporirao mnoge jazz elemente. Ova maestralna skladba posvećena Bennyju Goodmanu sjajan je medij za pokazati svu bravuroznost i umijeće, izazov kojemu će Radovan Cavallin sasvim sigurno spremno odgovoriti.

Note Georga Gershwina, zasigurno najpoznatijeg američkog skladatelja, vrlo su brzo prepoznate od strane publike ali i kritike, no teško je reći je li on popularni, klasični ili pak jazz skladatelj. Ovaj gotovo samouki glazbenik postao je slavan i bogat već u ranoj mladosti, a svjetsku je slavu postigao Rapsodijom u plavom, skladbom za klavir i orkestar koja je najpoznatiji primjer simfonijskog jazza, gdje se prožimlju jazz i klasična glazba. Upravo kroz rad i djelo ovog umjetnika američka je glazba dobila svoj pečat, kojim je razvijen njen vlastiti stil, umnogome različit od europskog.

Komentari