U Rijeci održan Hod za slobodu: „Nećemo pokleknuti“

332
hod za slobodu

U subotu je u Rijeci održan Hod za slobodu, skup za zaštitu sloboda, osnaživanje žena i prava na autonomiju, u organizaciji neformalne inicijative Građanke i građani Rijeke.

Kako je uvodno u ime organizatorica kazala Greta Grakalić Rački, godinu dana od posljednjeg Hoda za slobodu i pet godina od prvog, razloga da budemo danas ovdje – ne nedostaje. Dapače, čini se kao da ih je više, da su ozbiljniji i da ćemo za slobodu, nažalost, morati hodati još jako dugo. I hodat ćemo. I nećemo samo hodati. Otkad smo posljednji put stajale ovdje, svjedočili smo teškoj borbi za pravo jedne žene – Mirele Čavajda – da zaštiti svoj život i zdravlje od smrtno rizične trudnoće. Kroz niz pojedinačnih priča, ponovno smo se suočili s neefikasnim sustavom koji nije u stanju da nas zaštiti od nasilja. U medijima, i u našoj neposrednoj okolini, pratili smo nebrojene slučajeve mržnje prema svim osobama koje odstupaju od heteronormativnih okvira. Ukratko, ideja slobode u hrvatskom je društvu ostala apstraktan pojam, rezerviran isključivo za one privilegirane koji ujedno kreiraju pravila po kojima nam je svima nama ostalima uskraćena.”

Profesor teologije Zoran Grozdanov poručio je da trebamo graditi svijet koji će postati otporan na želje (nekih) za umanjivanje tuđih prava i želje da se ženska bića svedu na ulogu koju im muškarac propisuje. „Taj svijet se ne gradi ratom s ‘onim drugima’, nego porukama i praksama solidarnosti, ljubavi i slobode. Ratovi, kulturni ratovi, ratovi oko roda, oko vjere ili nevjere, samo utvrđuju granice i jednih i drugih i uzrokuju da postanemo još ratoborniji”, kazao je Grozdanov.

Izvor Rukavina, profesor na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, spomenuo je neke od svojih kolegica i kolega čije radove preporučuje čitati. „To je Tanja Vučković Juroš koja među ostalim sustavno istražuje međunarodni i domaći antirodni pokret i zablude koje nam se proturaju po medijima. Ili Ksenija Klasnić koja se bavi ekonomskim nasiljem u intimnim vezama i neplaćenim kućanskim radom. Ili Đurđica Degač koja se s kolegicom Majom Gergorić među ostalim bavi istraživanjem prosvjeda protiv pobačaja. Ili Jelena Ostojić koja se bavi nesigurnim oblicima rada, mahom žena, a koja me s kolegom Lukom Jurkovićem na temelju nalaza višedesetljetnih međunarodnih komparativnih istraživanja upozorila na to da se – iako hrvatsko društvo nije u progresivnoj grupi zemalja u europskom kontekstu – prava seksualnih manjina sve više i više prihvaćaju”, kazao je Rukavina.

Okupljenima su se obratile i umjetnica i aktivistkinja Mila Čuljak koja je pored ostalog istaknula da život bez slobode ne vrijedi ništa, te Jelena Androić koja je u ime organizatorica pozdravila okupljene i pročitala pjesmu Milice Denković „Crveni tango”.

Hod za slobodu u Rijeci je podržalo dvjestotinjak građanki i građana. Podnaslov ovogodišnjeg Hoda, Nećemo pokleknuti, referenca je na pokret Muževni budite u sklopu kojeg se na glavnom zagrebačkom trgu, a pomalo i u drugim hrvatskim gradovima, skupljaju muškarci koji mole za ograničavanje ženskih prava.

hod za slobodu hod za slobodu hod za slobodu hod za slobodu hod za slobodu hod za slobodu hod za slobodu hod za slobodu hod za slobodu hod za slobodu hod za slobodu hod za slobodu
Foto: Matija Zanoškar

Komentari