U raljama politike: Ne štima svima u HNK Ivana pl. Zajca

64

Program i poslovanje HNK Ivana pl. Zajca te program sanacije duga, međuljudski odnosi i  intendantov „zlatni padobran“ kao i odnos politike prema ovoj ustanovi, neke su od tema 5. tribine ciklusa „U raljama politike“ održane u organizaciji udruge Da štima svima.

S intendantom HNK Ivana pl. Zajca Marinom Blaževićem, kulturologom Nikolom Petkovićem, redateljicom i vlasnicom portala teatar.hr Norom Krstulović, novinarom Brankom Mijićem i nezavisnom vijećnicom Mašom Magzan, razgovarala je Leonida Domijan Fišter.

Zbog značajne angažiranosti u propitivanju problema HNK, posebno su bili pozvani bili predstavnici PGS-a. Ocijenivši, da uz četiri glavna gosta, njihov predstavnik neće dobiti odgovarajući prostor za izlaganje, iz PGS-a su odbili sudjelovati. Gradski pročelnik za kulturu Ivan Šarar je kao razlog nedolaska naveo, da tribinu ocjenjuje stranačkim skupom te, da na takva okupljanja nikada nije dolazio.

Branko Mijić smatra da je dobro što je neka politička opcija otvorila temu u ovom obliku:

„Nije bitno što neka politička stranka nešto organizira već na koji način i s kojim ciljem. Mislim da je cilj, da se raščiste neke nedoumice i da se o tome otvoreno progovori“ rekao je Mijić.

Dodao je, da politika obično prekasno reagira na probleme kazališta naglasivši kako pamti i vrijeme brutalnih napada na kazalište, a politika nije reagirala, pa čak ni mediji dovoljno brzo.

Maša Magzan je podsjetila je na tematsku sjednicu Odbora za kulturu posvećenu situaciji u HNK na i na to da od prošle godine nije postignut dogovor o sanaciji duga te, da odgovora na postavljena pitanja nema ni danas. Odbor je zaključio, da treba racionalnije angažirati gostujuće umjetnike i pronaći novi model financiranja tako da PGŽ participira u većem omjeru u troškovima. U zaključku je uz to navedena i potreba smanjenja režijskih troškova uvođenjem autonomnog sustava grijanja i hlađenja.

Mobilne predstave?

Obrazloživši prijedlog potrebe intenzivnijeg rada na razvoju publike vijećnica Magzan je upozorila i na predloženo uvođenja mobilnih predstave koje bi se igrale širom Primorsko-goranske županije. Kazala je kako i dalje ne znamo što se poduzima za pronalaženje alternativnih modela financiranja kazališta. Nakon negativnog odgovora Županije, da se značajnije uključi u financiranje HNK, nije bilo komunikacije između Grada i Županije rekla je Maša Magzan dodavši:

„Žao mi je što danas ovdje nema pročelnika Šarara koji je na 5. sjednici Odbora za kulturu kritizirao argumente te odbijenice. Toliko o odgovornosti Grada kao osnivača prema novcima građana koji se koriste za financiranje najveće ustanove u kulturi u gradu.“

Danas nema kulture javne rasprave ili je ima vrlo malo“, kazao je Nikola Petković te dodao, da ljudi reagiraju na to tko govori i kada govori no rijetko čuju i to što se kaže. „Pokušajmo čuti sadržaj!“ poručio je Petković dodavši

„S veseljem odlazim na koncerte, opere i balete, a drame su, po mom sudu, u velikoj krizi. Drama je sada loša. Pokušao sam s Marinom (Blaževićem) ući u dijalog mailovima, ali nisam naišao na follow up. Na kritiku da je drama u krizi nisam dobio konstruktivan odgovor“, rekao je Nikola Petković.

Na pitanje je li trenutno jači image kazališta ili intendanta je ustvrdio da se na to ne može odgovoriti te, da intendant radi dobro ono što voli i želi, a da je drama u zapećku.

„Mislim da ljude treba čuti kada kažu, da je drama u krizi,“ zaključio je Petković

Govoreći o kazališnom dugu koji se u vrijeme pandemije smanjio, Nora Krstulovć je rekla, da je to slučaj sa svim kazalištima jer su, kao veliki potrošači, trošili manje energije, a dio programa nije realiziran.

“Nijedno  to kazalište nije moralo vratiti sredstva osnivačima i tako su dramatično popravljeni budžeti svih nacionalnih teatara koji su prije bili u minusu“ kazala je Krstulović.

da štima svima hnk ivana pl. zajca

Najveći problemi riječkog HNK

„Greška u riječkome kazalištu je sistemska i mislim da je temeljni problem, da intendant – tko god on bio – može imati ugovor u kojem sam određuje cijenu po kojoj će napustiti radni odnos. To kuću drži u financijskom škripcu“ rekla je upozorivši na to, da je riječ o ozbiljnom političkom pitanju, a ne osobnoj ocijeni.

„Da li građani Rijeke žele otkupljivati svoje kazalište od intendanta i pokrivati dugove? Je li građanima RH u redu da se na taj način raspolaže bilo kojom javnom ustanovom, da ih pretvaramo i bankomate?”, upitala je Nora Krstulović dodavši, da to može biti u redu samo ako se tako stavi u zakonski okvir.

Prokomentirala je situaciju u kojoj intendant sam sebi određuje otpremninu čak i ako je riječ o kaznenom djelu kao nešto što još do sada nije viđeno ni u privredi iako smo se u Hrvatskoj već svega nagledali.

Marin Blažević je prokomentirao, da njegovo izvješće na gradskom vijeću nije prošlo iako je prošlo na kazališnom vijeću. Nije mu posve jasno priopćenje gospodina Šobera što ga je naknadno poslao kao potpredsjednik kazališnog vijeća.

Kazao je kako drugu godinu za redom kazalište ostvaruje višak u odnosu na rashode te, da su napravili plan sanacije prethodno nastalog duga i dostavili ga osnivaču. Za autonomni sustav grijanja i hlađenja kaže, da je njihov projekt i da na njemu rade. Smatra, da mobilne produkcije diljem županije trebaju financirati gradovi i općine u kojima bi gostovali.

Kad je riječ o preporučenom intenzivnijem radu na razvoju publike, kazao je da imaju za to zaduženu, stručnu zaposlenicu kao i pomoć stručnjaka s ADU te je taj program financiran novcem iz EU.

Nema ničeg spornog 

Nije obrazložio zašto je drama „ u zapećku“ kako je rekao Petković jer da bi to zahtijevalo predugo elaboriranje. Komentirao je i rad u vrijeme pandemije kazavši, da nisu smanjili dug zato što nisu radili već da su radili i to u otežanim okolnostima.

U nastavku razgovora je Marin Blažević komentirao pravne aspekte svog ugovora o radu u kome, po njemu, nema ničeg spornog.

Kaže da je sav umjetnički rad u mandatu intendanta radio bez naknade, a da će se kad ode, bude li kazalište izvodilo njegove projekte s njim kao i s bilo kojim drugim umjetnikom u takvom slučaju sklapati poseban ugovor.

„To uopće ne znači da će se taj ugovor sklapati oko ‘neznamkolikih’ novčanih naknada nego o redateljskom poslu, kad i ako se predstava bude obnavljala“, rekao je Marin Blažević.

U proteklih je 6 godina HNK Ivana pl. Zajca produciralo 88 dramskih premijera od kojih je Marin Blažević režirao jednu. Opernih je produkcija bilo 38 od kojih je režirao deset.

Sve su one bile višak u odnosu na opseg programa koji određuje osnivač,“ kazao je Blažević dodavši, da je “zahvaljujući tom „višku“ ukupan broj solista u ansamblu kao i broj članova zbora mogao raditi u upravo u onom opsegu u kojem su radili,“ rekao je Blažević.

Komentirajući činjenicu da gradsko vijeće ipak nije prihvatilo njegovo programsko i financijsko izvješće rekao je:

„Nisam naivan i ne gajim iluzije. Neizglasavanje je poljuljalo moju poziciju intendanta. Ja ću možda otići, puno prije nego što sam  to planirao. I neka tako bude, ako tako treba biti„ rekao je Marin Blažević.

Neugodan trenutak

Najneugodniji trenutak u razgovoru se dogodio u trenutku kada je Marin Blažević  pokušao diskvalificirati Noru Krstulović kao kreatoricu umjetničkog projekta, a ne ozbiljnog medija te osobu bez završena fakulteta koja, kako Blažević tvrdi, nema dovoljno znanja.

Nemam namjeru polemizirati s gospodinom Blaževićem jer želim poštedjeti građane Rijeke novog troška kojem su već bili izloženi u sporu koji sam dobila protiv HNK„, kazala je Nora Krstulović i zaradila  prvi od nekoliko aplauza što ih je dobila tijekom tribine.

Branko Mijić je u izlaganjima dao potporu intendanta govoreći o želji za uprosjećivanjem Kazališta. Tome – po njemu – teži dio politike i medija, učestalim tekstovima ili izjavama o nepravilnostima ili o problemima u HNK Ivana pl. Zajca.

Unatoč neslaganju o trenutnom statusu drame u HNK, Nikola Petković i Marin Blažević nisu polemizirali. Tek je u jednom trenutku Petković bocnuo pitanjem:

„Tko je glavni dramaturg u Kazalištu?“, aludirajući na, sistematizacijom definirano mjesto u pričuvi za Marina Blaževića po isteku mandata.

Blažević je odgovorio, da bi bilo glupo imati glavnog dramaturga na plaći kad je već intendant dramaturg.

b1

Nezadovoljnici

U publici je bilo i dio zaposlenika HNK Ivana pl. Zajca za koje je Marin Blažević ustvrdio da ih je trinaest te da je očekivao veći broj nezadovoljnika u publici.

Na novinarsko potpitanje je li riječ o strahu jer nemaju ugovor na neodređeno, poručio je neka ga svi ti nezadovoljnici, koji misle da trebaju, tuže za mobing jer će nakon pokretanja takvog postupka biti zaštićeni.

Jako je zaiskrilo u razgovoru  s publikom, a posebice s nekolicinom zaposlenika. Je li riječ o malobrojnim nezadovoljnicima (s obzirom na tek nekoliko sudskih sporova) ili je problem puno širi i sakriven u srahu od „biti ili ne biti u milosti intendanta“? Za zaključak o tome kakvi su stvarno međuljudski odnosi, trebala  bi još jedna tribina. Ova je umjesto planiranih sat vremena jedva stala u okvire termina definiranog s kongresnom dvoranom Transadrije koja je zbog tehničke neopremljenosti i ne-komfora sve samo ne to kako je nazivaju.

HNK Ivana pl. Zajca i njegov intendant će, očito, idućih dana i tjedana i dalje biti glavna tema u kulturnim i političkim krugovima. Kao što je rekla nezavisna vijećnica Maša Magzan, nema umjetnosti tamo gdje nema suradnje, pa je krajnje vrijeme za pronalaskom rješenja za bolje poslovanje kazališta i raščišćavanje narušenih međuljudskih odnosa u toj ustanovi.

Izvor: Da štima svima

L.B.

Komentari