U petak i subotu nastavlja se program otvaranja nove Gradske knjižnice u Rijeci:

110
gradska knjižnica rijeka

Važan trenutak ovogodišnje Zimske priče iz Benčića svakako je otvorenje nove zgrade Gradske knjižnice Rijeka, a tim povodom pripremljene su brojne radionice i zabavan program. U nastavku vam donosimo popis:

Petak 22.12.

Od cigareta do knjiga

vođene šetnje novom zgradom knjižnice

Vrijeme: 9, 10, 11, 16, 17, 18 sati

Famozni “T-objekt” krije mnoge specifičnosti, a i put do knjižnice nije bio jednostavan. Kako je zgrada postala knjižnicom te što sve nova knjižnica sadrži, kako se u njoj snaži, saznat ćete na ovim polusatnim šetnjama.

Minijaturni patuljci

kreativna radionica za odrasle

Vrijeme: 22. 12. u 18 sati

Izvodi:  Art-mašina

Prijave: Prijave se primaju putem obrasca ovdje.

Pripremite čarape koje vas je sram nositi i oblikujte ih u simpatične gnomove koji će vas sve uveseljavati. Radionicu nam vodi poznata kreativka Marija Kajapi pa je kvalitetan rad zajamčen. A i ukras za vaše domove. Donesite čarape koje su malo deblje i trunku ideja.

Autor u gostima: Igor Beleš

književni razgovor

Vrijeme: 22. 12. u 18 sati

Prijave: Prijave se primaju putem obrasca ovdje.

Pet jedanaestogodišnjaka, nerazdvojnih članova An družine, u Borovu je naselju 1991. krenulo istraživati misterij nestanka djece i nekih obitelji iz njihova naselja koje se mijenja iz dana u dan, pa sve brže, iz dana u noć, u noći u kojima se sve češće čuju pucnjevi, detonacije… No, njihovo je prijateljstvo iznad svega, pa im ni činjenica što doznaju da su odjednom postali Srbi ili Hrvati ništa ne znači, dok ona u svijetu odraslih postaje ključna. Zbog prijateljstva i nerazumijevanja svijeta koji im baš nitko ne pokušava objasniti – a teško da se i njihovi roditelji dobro snalaze u galopiranju rata – upadat će u sve veće nevolje i njihovo će idilično djetinjstvo, obilježeno stripovima i glazbom, začinjeno prvim ljubavima, postupno prerasti u triler i horor. Listanje kupusa jedan je od prvo ljepših, pa poslije mučnijih i napetijih, a sve skupa potresnijih i humanijih romana napisanih podosta posljednjih godina.

Roman Igora Beleša svojevrstan je križanac slavna serijala Enid Blyton 5 prijatelja i filma Ostani uz mene, nastalog po scenariju Stevena Kinga, samo što je ovo 5 prijatelja za odrasle i za one koji zbog rata nisu nikada uspjeli odrasti ili su, pak, to uspjeli, ali okrnjeno, ukrivo, a da za to nisu krivi.

Igor Beleš rođen je 1978. godine u Vukovaru. Kratke priče objavljivane su mu u časopisu Zarez i Fantom slobode, na internetskim portalima Kritična masa, Čitaj me i XXZ Magazin. Dvostruki je finalist nagrade Prozak, a možda bi bio i trostruki da u međuvremenu nije postao prestar za tu nagradu. Dobitnik je stipendije Ministarstva kulture i grada Rijeke za književno stvaralaštvo. Jedan je od pokretača i urednika književnog magazina Književnost uživo. Član je neformalne književne skupine Ri-Lit i jedan od scenarista društvene igre Arcadia Tenebra. Kratka priča “33” adaptirana je u radiodramu koja je bila eksponat na izložbi slika. Dosad mu je objavljen roman Svitanje na zapadu. Živi i radi u Rijeci.

Povjesničar u gostima: Igor Duda i “Socijalizam na kućnom pragu”

predstavljanje knjige uz razgovor

Vrijeme: 22. 12. u 18 sati

Prijave: Prijave se primaju putem obrasca ovdje.

Višegodišnje iskustvo s radničkim samoupravljanjem u socijalističkoj je Jugoslaviji utjecalo na razvoj društvenog samoupravljanja na adresi stanovanja. Okvir za taj proces bile su mjesne zajednice, 1963. uvedene kao mogućnost, a 1974. kao obaveza. Bile su samoupravno-teritorijalni oblik okupljanja radnih ljudi i građana, birača i potrošača u njihovo slobodno vrijeme i u njihovu susjedstvu. Zamišljene kao servis za bolji život i kvalitetniju svakodnevicu, bile su i platforma za suradnju s organizacijama udruženog rada, samoupravnim interesnim zajednicama i općinom te vježbalište socijalističke izravne demokracije, dakle društveni prostor za organizirano djelovanje građana.

Na vrhuncu njihova razvoja u Jugoslaviji je bilo gotovo četrnaest tisuća mjesnih zajednica s tisućama volontera, aktivista i delegata. Njihovu djelatnost knjiga obrađuje iz perspektive društvene povijesti, povijesti svakodnevice i mikrohistorije.

Igor Duda (Pula, 1977), povjesničar, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te istraživač u sveučilišnom Centru za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS). Također je vanjski suradnik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Research Fellow na Leibnizovu Institutu za istraživanje istočne i jugoistočne Europe (IOS) u Regensburgu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je povijest i kroatistiku te magistrirao i doktorirao povijest. Bavi se poviješću svakodnevice i društvenom povijesti socijalističke Jugoslavije, ponajviše temama slobodnog vremena, turizma, potrošačke kulture, životnog standarda, djetinjstva, oblikovanja socijalističkog čovjeka i sudjelovanja građana u društvenom samoupravljanju. Bio je voditelj dvaju istraživačkih projekata Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ). Uredio je nekoliko zbornika i napisao četiri autorske knjige: U potrazi za blagostanjem (2005), Pronađeno blagostanje (2010), Danas kada postajem pionir (2015) i Socijalizam na kućnom pragu (2023).

Stanislav Habjan u gostima

izložba, predstavljanje knjige i performans

Vrijeme: 22. 12. u 19,30 sati

Prijave se primaju putem obrasca ovdje.

Stanislav Habjan, multimedijski umjetnik, pisac i dizajner predstavlja novu zbirku tekstova za pjevanje Pjesma mladom umjetniku kao osobitu vrst književnog događanja uživo. Posebnost i intrigantnost stvaralaštva Stanislava Habjana u okviru suvremene hrvatske književne scene, posjetitelji ovoga puta mogu doživjeti kroz prožimanje slike, stiha i ritma objedinjenih u autorovoj jedinstvenoj izvedbi.

Knjigu prati istoimena izložba, svojevrsna posveta i oda čitanju, koncipirana upravo za prostor knjižnice. Razmjerno nepoznati citati iz razgovora i prepiski Stanislavu dragih pisaca prepliću se s njegovim vlastoručno “slikanim” pjesmama; riznica svjetske književnosti ulazi u neposredni dijalog s najnovijim umjetničkim sadržajem.

“Umjetnički iskaz Stanislava Habjana proteže se kroz dizajn, književnost, likovnost i izvedbenu praksu pri čemu se njegova stvaralačka kreativnost ne iscrpljuje u jednom polju da bi prešla u drugo, već kao da se sve osi oko kojih uspostavlja svoj izričaj isprepliću i nadopunjuju. To je rad koji proizlazi iz snažne kreativnosti i potrebe za stvaranjem – unutarnje motivacije, stvaralačkog impulsa koji ne priznaje osrednjost, već svakom tekstu, izložbi ili izvedbi pristupa s radošću, energično i strastveno.” / Petra Dolanjski Harni, iz kataloškog teksta o izložbi Pjesma mladom umjetniku, Galerija Prozori, Knjižnica S. S. Kranjčevića

“U ovoj zbirci dijete je otac čovjeku i dijete je otac umjetniku, no to nije dijete iz romantičarskih predodžbenih paradigmi – nevino, arhetipsko i bolje od odrasloga – nego dijete koje je subjekt nonsensnog poetičkog govora, dijete vladar ludičnog, nesputanog i duhovitog jezika, dijete koje odbija disciplinu. A opet, nije riječ o zbirci dječje poezije, već i stoga što se lirski subjekt obraća odraslom iskustvu. Naslovna mladost zbirke umjetnička je a ne dobna, a i naslućena pedagoška situacija u naslovu iz pjesama se razotkriva kao mistifikacija. Habjan ne podučava, nego dijeli, pa tako i dijete u zbirci nije drugi i slabiji, nego simboličan umjetnički začetnik, the father of the man.”/ Dubravka Zima, iz pogovora knjige Pjesma mladom umjetniku

Stanislav Habjan autor je šest knjiga proze: Nemoguća varijanta (1984), Greiner&Kropilak Interkonfidental (s B. Greinerom, 1999), Vrijeme i mi, PostApoc dijalozi (2020), Nemoguća varijanta i druge priče (2020), Car je gol na kiši (2021) i Otok ili kit (2022). i dvije knjige pjesama: Košulja na cvjetove i pjesme na struju (2020) i Pjesma mladom umjetniku (2022). U izdanju Hrvatskog dizajnerskog društva, u koautorstvu s Markom Golubom, 2021. objavljuje knjigu plakata i razgovora Stanislav Habjan, Neobjavljeno 1983-2023.

Nagrađivan je za prozu, za grafički dizajn i za autorski projekt.

Subota 23. prosinca

Od cigareta do knjiga

vođene šetnje novom zgradom knjižnice

Vrijeme: 9:00, 10:00; 11:00, 12:00

Famozni “T-objekt” krije mnoge specifičnosti, a i put do knjižnice nije bio jednostavan. Kako je zgrada postala knjižnicom te što sve nova knjižnica sadrži, kako se u njoj snaži, saznat ćete na ovim polusatnim šetnjama.

Prosinački jutarnji punč čitateljskih klubova @Benčić

druženje čitateljskih klubova Gradske knjižnice Rijeka

Vrijeme: 10:00

Čitateljski klubovi čine jedno od niti života svake knjižnice, a ovako veliko okupljanje dugooooo nismo imali. I još predblagdansko u novoj knjižnici. Bolje ne može.

Gaming playing jaming @ knjižnica

slobodno video igranje i sviranje  

Vrijeme: 10:00

Lokacija: Gradska knjižnica Rijeka @Benčić  

Izvodi: Gradska knjižnica Rijeka

Dob: 14 – 30

Prijave se primaju putem obrasca ovdje.

Sastavni dio nove knjižnice je Rasadnik, odjel za mlade i to prvi takve vrste kod nas. Nije riječ samo o prostornim mogućnostima već o cijelom konceptu koji se iza njega krije, a to je široka fronta stvaralaštva. Predblagdanske subote samo kroz mali demo intro igramo, crtamo, sviramo, sviramo, 3D printamo i naravno razgovaramo o svemu onome što vas zanima i ovdje želite raditi.

Pachamama Street Connection  
svirkica

Lokacija: dvorište Benčića

Izvodi: Pachamama Street Connection

Dob: 0-99

Prijave: Slobodan ulaz

Pachamama Street Connection je riječki ulični bend okupljen 2010. godine. Postavu čine Vanja Kauzlarić (bubanj), Jasmin Okanović (truba), Radoslav Tičić (gitara) i Petar Tepšić (trombon).

Bend je svoj glazbeni put stvarao svirajući po ulicama i trgovima gradova duž hrvatske obale. Ulica je postala njihova najbolja vizit karta i najveća promocija nakon čega su svirke na eventima i manifestacijama ipak preuzele dominaciju. U repertoaru imaju domaće i strane hitove aranžmanski prilagođene svom glazbenom izričaju u kojem svatko u publici nađe nešto za sebe. Truba i trombon daju posebnu draž i veselje glazbi koju sviraju. Iza sebe imaju veliko iskustvo sviranja; od opuštenih uličnih nastupa, svirki po malim barovima i klubovima, raznih promocija, eno i gastro događanja pa sve do velikih manifestacija. Neka od istaknutih događanja:  Retro Opatija, Rijeka tattoo Expo, Bela Nedeja, Riječki Karneval, Otvaranje Rijeka EPK, Lovranski umjetnički festival, Kortil uživo, Kastavski Advent, Rijeka green week, Otvaranje Art Kina, Rijeka Food Truck festival, Burger fest Rijeka, Molo Longo Craft beer festival, Festival Proljeća Omišalj, Dani smokava Krk i mnogi drugi.

Tko je ukrao Božić 
show s vatrom

Vrijeme: 21. 12. u 19

Lokacija: dvorište Benčić ispred Gradske knjižnice Rijeka

Izvodi: Emilio Alcantara, Lea Kršanac, Nives Soldičić

Dob: sve generacije

Prijave: Slobodan ulaz.

Svima poznata priča o zelenom Grinču koji pokušava ukrasti Božić nas uči zajedništvu i prikazuje da čar blagdana nije u materijalnom nego u duhovnom. Ovu smo lijepu i poučnu priču pretvorili u cirkus te ju začinili magijom, komedijom i vatrenim vještinama koje će Vas zasigurno oduševiti.

Predstava je primjerena svim uzrastima. Izvodi se na otvorenom prostoru.

Vrijeme trajanja: 30 min

Komentari