Svečano otvoren Hrvatski paviljon koji na 60. Venecijanskom bijenalu predstavlja projekt Vlatke Horvat “Priručnim sredstvima”

153
Otvorenje Hrvatskog paviljona s projektom Priručnim sredstvima Vlatke Horvat, foto Hrvoje Franjić _03
Foto: Hrvoje Franjić

Danas je otvoren Hrvatski paviljon na 60. Međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti – La Biennale di Venezia gdje se Hrvatska predstavlja s projektom Priručnim sredstvima umjetnice Vlatke Horvat i kustosice Antonije Majača. Smješten u venecijanskoj četvrti Cannaregio, u obnovljenoj bivšoj stolarskoj radioni Fàbrica 33, paviljon je na svečanoj ceremoniji održanoj u vrtu ispred paviljona, uz Vlatku Horvat i Antoniju Majača, otvorila ministrica kulture i medija Republike Hrvatske, dr. sc. Nina Obuljen Koržinek.

Okupljenim brojnim internacionalnim i domaćim posjetiteljima otvorenja Hrvatskog paviljona prva se obratila umjetnica Vlatka Horvat koja se posebno osvrnula na načela solidarnosti i povjerenja koja je uspostavila s umjetnicima pozvanima da sudjeluju u projektu Priručnim sredstvima, a kojih je u ovom trenutku više od 200. Svi oni pristali su poslati svoje umjetničke radove u Veneciju putem kurira, ne koristeći niti jedno službeno, uvriježeno, komercijalno sredstvo dostave te tako sudjelovati u kreiranju Hrvatskog paviljona, odgovarajući na generalnu temu 60. Venecijanskog bijenala Stranci posvuda.

Otvorenje Hrvatskog paviljona s projektom Priručnim sredstvima Vlatke Horvat, foto Hrvoje Franjić
Foto: Hrvoje Franjić

“Ovaj projekt zamišljam kao mogućnost promjene koja ne dolazi uz pomoć monumentalnih struktura ili projekata, već uz pomoć drugih ljudi, uz pomoć prijateljstva, povjerenja i vjere da je promjena moguća uz priručna sredstva, ona koja su nam pri ruci. Na jednom od prvih kolaža koje sam napravila u okviru ovog projekta, razigranom vizualu s višestrukim krugovima u šarenim bojama izdignutom iznad brodića koji prevozi venecijanski otpad, taj se banalni svakodnevni prizor uz moju intervenciju pretvara u nešto izuzetno lijepo, u izlazeće sunce.”

Kustosica projekta, Antonia Majača, istaknula je posebnosti projekta u kontekstu 60. Venecijanskog bijenala: “Ono što je na ovom projektu zaista specifično, jest što se usuđuje misliti van uvriježene paradigme “spektakularnog projekta nacionalnog paviljona” i realizira se kao višestruka razmjena među umjetnicima_cama koji žive u zemljama u kojima nisu rođeni_ne, oni su stranci, službeno čak i u Hrvatskom paviljonu. Kao što znate, svjedočimo razmjeni umjetničkih djela bez službenih sredstava transporta, a upravo to što je uobičajenim procesima postavljanja izložbe prikriveno, ovdje je otkriveno i na tome je procesu razmjene i alternativne logistike poseban fokus. Projekt je jedinstven i po tome što ne proizvodi nikakav dodatni ekološki otisak: “parazitiramo” na postojećim putovanjima za dostavu radova i surađujemo s lokalnom organizacijom Rebiennale | R3B proizašlom iz aktivističke inicijative koja je normalizirala reciklažu građevinskog materijala proizašlog s prijašnjih izložbi s prošlih bijenala. Tako je i postav Hrvatskog paviljona inicijalno građen tako da mu se lakše omogući druga namjena.”

Otvorenje Hrvatskog paviljona s projektom Priručnim sredstvima Vlatke Horvat,
Foto: Hrvoje Franjić

Kratka ceremonija otvorenja završila je govorom ministrice dr. sc. Nina Obuljen Koržinek koja je, uz zahvale autorskom timu Hrvatskog paviljona na produkciji zahtjevnog projekta i posjetiteljima na dolasku i pažnji, posebno istaknula odgovor projekta na temu bijenala koji putem svojih bogatih interakcija i kontakata s raznim umjetnicima_cama i kuririma stavlja u fokus pitanje odnosa prema drugima, prema nepoznatome i prema predrasudama, na način koji je danas neophodan kako bismo surađujući s drugima suzbijali strahove i predrasude. “Znamo da kad nema predrasuda, nema niti sukoba. Uz tu umjetničku poruku projekta, osjećam i duboku, humanu poruku koja odgovara strahovima i izazovima današnjice.”

Smješten u intimnom prostoru Fàbrica 33 u venecijanskoj četvrti Cannaregio – Fondamente Nove, Hrvatski paviljon predstavlja dinamičnu igru trodimenzionalnih struktura, slika i crteža, a postav paviljona mijenjat će se za cijelo vrijeme trajanja bijenala. Paviljon će istovremeno služiti i kao privremeni atelje umjetnice Vlatke Horvat tijekom čitavog bijenala.

Otvorenje Hrvatskog paviljona s projektom Priručnim sredstvima Vlatke Horvat,
Foto: Hrvoje Franjić

Šezdeseto Venecijansko bijenale traje od 20. travnja do 24. studenog 2024.
Radno vrijeme Hrvatskog paviljona za vrijeme 60. Venecijanskog bijenala:
20.4. – 30.9.2024 od 11:00 do 19:00, a od 1.10. do 24.11.2024. od 10:00 do 18:00.
Naručitelj projekta za Hrvatski paviljon na 60. Međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti – La Biennale di Venezia je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a projekt provodi Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost iz Vodnjana. Projekt se realizira uz velikodušnu potporu Zaklade Luma, a podržan je i putem istraživačke rezidencije u Centrali. Dodatnu podršku pružaju Epson, Prostoria, Vinarija Medea, GAEP gallery i Unstable Object. Posebna zahvala Kerschoffset i Igepa Plana.

O projektu:

Odgovarajući na temu Venecijanskog bijenala – 60. Međunarodne izložbe vizualnih umjetnosti Stranieri Ovunque – Stranci posvuda kustosa Adriana Pedrose, projekt umjetnice Vlatke Horvat i kustosice Antonije Majača osmišljen za Hrvatski paviljon, razvijat će se kao dinamična akumulirajuća izložba umjetničkih radova velikog broja međunarodnih umjetnica i umjetnika koji žive „kao stranci“.

Otvorenje Hrvatskog paviljona s projektom Priručnim sredstvima Vlatke Horvat,
Foto: Hrvoje Franjić

U središtu projekta je izložba u prostoru Hrvatskog paviljona koja nastaje kroz procese razmjene radova između Vlatke Horvat, umjetnice rođene u Hrvatskoj koja živi u Velikoj Britaniji, te umjetnica i umjetnika koji i sami žive u dijaspori. Razmjena će se odvijati između Venecije i drugih lokacija improviziranim sredstvima – radove će u svojim džepovima, torbama ili koferima transportirati prijatelji i poznanici koji već putuju u grad za vlastite potrebe, a koji će pri tom postati neformalni kuriri projekta.

Sam naziv projekta, Priručnim sredstvima, u fokus stavlja upravo te improvizirane transportne sustave kojima pojedinci aktiviraju neformalne mreže prijatelja, poznanika, pa čak i stranaca, za dostavu pisama, paketa, dokumenata, novca i drugih materijalnih dobara članovima obitelji i drugima koji žive u udaljenim gradovima ili zemljama. Iako se takve prakse rađaju iz društvene raspršenosti, migracija i raseljavanja, mreže koje one potiču temelje se na načelima solidarnosti, zajedničke borbe, uzajamne podrške i prijateljstva, čimbenicima koje projekt ističe kao preduvjete za suživot s drugima i kao nezamjenjive alate onih koji žive u „stranim zemljama”.

Istovremeno, projekt Priručnim sredstvima ukazuje na širok raspon drugih tema kao što su alternativna logistika, spontana proizvodnja društvenih odnosa, neformalna i darovna ekonomija te ideja povjerenja. Na suptilnijoj, ali ključnoj infrastrukturnoj razini, projekt polazi od prepoznavanja izvanrednog stanja kada je riječ o klimatskoj krizi i značajnom ekološkom otisku institucionaliziranih načina proizvodnje, prijevoza i prezentacije suvremene umjetnosti. Improvizirani sustav dostave umjetničkih radova u Veneciju i iz Venecije zaobilazi formalni transportni sustav, a izložbena arhitektura uključuje reciklirane materijale.

Komentari