Šetnja s Edijem Prodanom, Gospođica s Brajde i koncert Marinade

116

“Kako smo došli u Rijeku” naziv je četvrte povijesno-edukativne šetnje s Edijem Prodanom. Bit će to priča o novijoj Rijeci koja je nastala nakon velike promijene stanovništva, iza 1945. godine. Početak šetnje je u ulici Žrtava fašizma br. 2 gdje je krajem 40-ih doselila sestra Edijevog nonića, a kasnije i njegova mama. Kraj šetnje je na Brajdi u bivšoj tvornici Rikard Benčić, gdje je radio Edijev otac. Asistencija u šetnji je Saša Dmitrović. U slučaju kiše šetnja se ne odgađa, već organizatori savjetuju da se uzmu kišobrani.

Nakon šetnje ste pozvani u Jadran na prvo kuhano adventsko vino.

Uz šetnju u petak, 26. studenog u 20 sati očekuje vas crtež olovkom i kredom s kraja 19. stoljeće “Gospođica s Brajde” Ernesta Mayera u Mini galeriji u Jadranu.

Izlaganjem ovog jednog rada Ernesta Mayera, Mini galerija Jadran otvara neku sinergijsku situaciju među aktivnim izlagačkim prostorima u gradu, čiji su postavi ovog tjedna posvećeni ženama, od prikaza žene kao objekta kroz autorefleksiju do aktivnog čimbenika / subjekta na drugoj strani. Situacija podsjeća na dramaturške rezove Harolda Pintera za Ženu francuskog poručnika, film sa Meryl Streep. Tek toliko kao protuargument konzervativcima za koje se nikad ništa ne mijenja. Situacija se žene u zadnjih 150 godina stubokom promijenila – od stjecanja prava glasa, prava na rad do reproduktivnih prava npr. Tako imamo u Galeriji Juraj Klović HDLU-a “Suočavanja” Natalie Borčić, Vlaste Delimar, Luise Ritoša i Yasne Skorup Krneta te u Muzeju za modernu I suvremenu umjetnost – retrospektivu Sanje Iveković. Sinergiju otvara tek rad Ernesta Mayera uvjetno nazvan “Gospođica s Brajde”.

Inače, Ernest Mayer nije sasvim nepoznat riječkoj publici, njegovi su radovi ( uglavnom akvareli) predstavljeni putem izložbe i kataloga 2016. godine u Muzeju Grada Rijeke.

Ernest Mayer rođen je 1839. godine u koruškom mjestu Himmelberg pokraj Klagenfurta ( Celovca ) u Habsburškoj monarhiji. 1867. Oženio se riječankom Dionisiom Medanich. Radi u Hidrografskom zavodu u Trstu. Prethodno je sticao tehničku naobrazbu u Grazu I Beču te završava kadetski tečaj. 1868. počinje raditi na Vojno – pomorskoj akademiji u Rijeci. Predaje geometriju, kartografiju, hidrografiju I prostoručno crtanje. Dobitnik je priznanja sa Svjetske izložbe u Parizu za izume. Nositelj je više odlikovanja kao I titule Toskanskog reda časti. Izdao je I dvije knjige: “O obliku I veličini Zemlje” te “O pomoćnim uređajima za navigaciju”. 1901. Odlazi u mirovinu. Umro je 1926. U Rijeci, gdje je I pokopan u obiteljskoj grobnici na Kozali uz svoju suprugu. ( 25 godina mirovine – pravo postignuće – pokušajte to zamisliti danas!).

ernst mayer

Kao profesor je podučavao I bio instruktor slikanja. Naime u sklopu predmeta koje je podučavao kroz četiri su godine studija student učili: geometrijsko crtanje, prikazivanje krivulja, ploha I tijela, mjerenje I crtanje položaja, prostoručno crtanje, crtanje brodova I izradu akvarela. Tako je kroz predmetnu nastavu prof. Mayer postao I vrsan akvarelist. Njegovi su akvareli izrazito pleneristički. Među reproduciranima ističu se akvareli s putovanja ( Pompeii, Capri, Venecija ), vježbe iz perspektive ( Perivoj, Pogled na Vezuv, Pogled na Kostrenu ) marine I crteži brodova (posebno se ističu dva prikaza podmornica koje već imaju visok nivo definicije ) te po kvaliteti I jedan rad animalizma. Preostaju još romantičarski radovi, oni slikani vrlo tamnom gamom te brojni pejzaži. U akvarelu se uvijek pomaže crtežom I ne uspijeva doseći akademski nivo. Nasuprot tome vrlo je dobar crtač što će postati razvidno upravo na izloženom radu.

Petak se zaključuje koncertom Marinada u klubu Jadran, koji započinje u 21 sat. 

Marinada je sastav osnovan 2003. kao autorski projekt Marina Alvira (ex Zona Industriale). Tek se kasnije formirala u bend. Glazba je jedinstveni spoj elektronike i akustike, minimalizma, lo-fi elektronike i synth-popa uz višeglasno “klapsko” pjevanje Marinovih introvertnih i minimalističkih stihova. Imaju pjesme, odnosno albume na hrvatskom i na engleskom jeziku.

Goran Pavlov sa Potlista nazvao ih je “art-klapom”.

MARINADA1

L.B.

Komentari