Scorsese slavljen u Parizu i Lyonu

97
Scorsese na otvaranju izložbe

Veliki put malog imigranta

Francuska Kinemateka upriličuje do 14. veljace 2016. poseban hommage Martinu Scorseseu, izložbom i retrospektivom najpoznatijih ostvarenja. Aktualni Festival Lumière, koji se održava u Lyonu, dodjeljuje počasno priznanje americkom filmašu talijanskih korijena.

Dobro raspoložen i ljubazan redatelj je više nego zadovoljan postavkom i svima rado odgovara na mnoštvo pitanja i komentara. Danas 72-godišnjak, Martin Scorsese i ne pomišlja na mirovinu. Ako je Coppola postao vinogradar, de Palma se odmara, dok Cimino nije više isti od neuspjeha “Vrata raja”, a Friedkin razmišlja, Scorsese, “zadnji Mohikanac Novog Hollywooda”- snima! Prošlog proljeća je u Tajvanu završio novi dugometražni igrani film “Tišina”, u kojemu glavnu ulogu tumači Andrew Garfeld. Neobična priča o kršćanskim zajednicama koje su stradale u Japanu 17. stoljeća, poučna je i kvalitetna. Upravo je završio montažu TV serije “Vinyl” koja slavi rock n’roll, uz učešće Micka Jaggera koji je izvršni producent.

Martin Scorsese je u svojoj karijeri, dugoj pola stoljeća, snimio više od 60 filmova, igranih i dokumentarnih. Kao uvod u parišku izložbu smještenu u nekadašnjem Američkom centru, nedaleko od ogromne palače Bercy u 12. gradskom okrugu, isječci iz filmova su prikazani na četiri velika ekrana, pa posjetitelj odmah uroni u redateljev svijet slika: “Mean Streets”, “Raging Bull”, “Zadnji Kristov pokušaj”, “Kundun”. Posebni sadržaji o ljubavi, ambiciji ili figure raspeća.

Pred Francuskom Kinematekom u Parizu prilikom otvaranja izložbe Scorsese
Pred Francuskom Kinematekom u Parizu prilikom otvaranja izložbe Scorsese

Film jedina strast

“Tesko je pokazati Scorseseovo djelo. Što objasniti publici o filmašu kojeg jedino opsjeda – sedma umjetnost”? – pita se kustos izložbe Matthieu Or-Jéan, koja je najprije ostvarena u Berlinu, pa prilagođena Francuskoj Kinemateci. Iznenađuje da prostor nije veliki, ali je izloženo intenzivno i odražava filmaša. Privlači portret na kojem drži sliku iz djetinjstva. Na klišeu je “cowboy” u pratnji roditelja i pred televizorom. Pravi aparat, zahvaljujući kojem je mali Martin upoznao velika djela Hollywooda, nalazi se malo dalje.

Prva sekvenca postavke je uvertira u povijest talijansko-američke obitelji. Dokumenti iz osobnog redateljevog arhiva, ali i De Niroovog, koje predstavljaju poznate biografije “Bratstva”, “Žene i muškarci”. Najspektakularnije su makete njujorškog snimanja i pokazivanje očitog povećanja četvrti Little Italy (Mean Streets), sve do New Jerseya (Vuk s Wall Streeta).

Scorsese u Francuskoj Kinemateci u Parizu
Scorsese u Francuskoj Kinemateci u Parizu

Utjecaji starih maestra

Pariški posjetitelji izložbe mogu vidjeti i filmašev prvi “story board” koji je sam nacrtao s 10 godina. Drugi je također značajan jer se radi o fizičkom sukobu Jakea LaMotta i Sugar Raya Robinsona, u čuvenom ostvarenju “Raging Bull”, čiji je zadnji dio prikazan. Za sjecanje slika, odnosno dekupaž isto kao i montažu, Scorsese se referirao na “Psihozu” čuvenog Hitchcocka. Već u prvom kratkometražnom filmu “The Big Shave”, filmaš je uposlio bivše suradnike engleskog maestra suspensa.

Jedan odjel izložbe je posvećen slavnom Hitchu i njegovom utjecaju na redatelja “After Hours”. Scorsese je radio s poznatim Bernardom Herrmannom, koji je dugo surađivao s Hitchcockom pa mu je skladao originalnu traku za “Taksistu”. Pozvao je Saula Bassa da ostvari špice za “Vrijeme nevinosti” i “Casino”. Zadnji film je izašao pred publiku prije dva desetljeća i bio zadnja redateljeva suradnja s Robertom de Nirom. Filmaš je još uvijek središnja ličnost američke sedme umjetnosti, a de Niro s uspjehom tumači novozaposlenike.

Džana Mujadžić

Komentari