Predstavljanje knjige Ervina Dubrovića: “Rijeka – južni pol srednje Europe”

Antikvarijat knjižara Ex libris u Rijeci , u četvrtak 26. travnja 2018. u 19 sati Knjigu predstavljaju Ivana Golob Mihić, Sandro Damiani i Berislav Valušek

64

Najnovija knjiga o Rijeci dugo je nastajala i sporo se rađala – Ervin Dubrović uložio je u nju godine vlastitih istraživanja, nastojeći je učiniti cjelovitom i zaokruženom.

Knjiga ovoga „fijumanologa“ govori o riječkim protagonistima i temama, o  „dva stoljeća uspona“, od kraja osamnaestog do kraja dvadesetoga stoljeća, i ne preza od osobne intonacije i unošenja vlastitih kriterija i stavova. Neke su teme i protagonisti o kojima se u knjizi govori već dobro poznate, neke su jedva poznate ili zaboravljene no svima je zajednička jedinstvena autorska interpretacija.

Fascinacija Rijekom teče u pet rukavaca – pet cjelina u kojima se govori o poduzetnicima, o talijanskim i hrvatskim piscima, o slikarima i o graditeljima. U svakom su slučaju glavni protagonisti ove knjige stvaratelji riječke posebnosti, oni koji su joj svojim djelom dali oblik i smisao.

Iz predgovora Ervina Dubrovića:
Uvijek sam bio daleko od svake pomisli da pišem odmjerenu i „normativnu“ sintezu povijesti Rijeke. Važnija mi je bila prilika za promicanje tema koje su dosad bile nedovoljno istražene, onih koje, držim, pridonose razumijevanju riječke iznimnosti, po čemu se ovaj grad razlikuje od drugih gradova i što ga čini posebnim.

Osobni pristup koji ne umišlja da govori konačne i nepobitne istine uvijek mi se činio poštenijim od objektivističkog i impersonalnog izlaganja koje nas uvjerava u piščevo „sveznanje“ i njegovu nadmoć nad čitateljem. Zato ova knjiga nije slučajno posvećena protagonistima razvoja grada Rijeke. Pronicanje u subjektivne motive protagonista katkad je važnije za tumačenje povijesti negoli priklanjanje općim procesima. Uvjeren sam da se poznavanjem napora protagonista ne stječe nimalo manje važan uvid negoli studiranjem carskih edikata, zakonskih članaka i zapisnika gradskog vijeća.

Pitanje je i tko su zapravo vodeći protagonisti: jesu li to  političari, trgovci, poduzetnici i tvorničari ili su to izumitelji, znanstvenici, pisci i umjetnici?  Jesu li to oni koji vladaju ili oni koji stvaraju?

Komentari