U srijedu, 10. listopada u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu otvorit će se retrospektivna izložba Mare Bratoš pod nazivom “Fotografije”. Izložba će biti otvorena do 24. studenog, a prikazuje važnost njezina opusa za hrvatsku fotografsku scenu te posebno žensku fotografiju.
Kustosica izložbe Ana Medić ističe da je ta izložba svojevrstan presjek opusa Mare Bratoš.
“Fokusirana na fotografsko uobličavanje za autoricu emocionalno važnih motiva, bilo da se radi o introspektivnom prodiranju u vlastitu nutrinu, preispitivanju vlastite tjelesnosti ili pak o odnosima s autorici bliskim ljudima i mjestima, njezin opus obilježit će rad u ciklusima, serijama fotografija, približavajući se na taj način filmskoj poetici.
Kroz naglašenu procesualnost i temporalnost na njezinim portretima, figurama autoaktova, mjestima u prirodi ili društvenim događajima, njezini fotografski iskazi zadobivaju svoja značenja. Pomno režirajući snimljene prizore i dokumentirajući u širem smislu prirodne i društvene aspekte stvarnosti, prirodu i društvo, svakodnevicu, kulturne događaje, i njihove protagoniste, stvara intertekstualne fotografske nizove vizualno-tekstualnih prikaza kao reference čije značenje ovisi o kontekstu na koji se referiraju. Ambijenti proživljenog vremena, grad i ljudi, Dubrovnik, Lopud, Zagreb, prijatelji i bliski intimni prizori, bez obzira je li autorica na njima ili je nevidljiva – sve te slike pokrenute su prije svega unutrašnjim afektivnim impulsom, snagom introspekcije i odabira trenutka koji će postati kadar u nizu sličnih, analognih, fotografskih slika, uspostavljajući slojevitost značenja i interpretativnu otvorenost.
Njezino formalno obrazovanje na Akademiji dramskih umjetnosti, na Odsjeku za filmsko i televizijsko snimanje i senzibilitet odnjegovan na poetici crno-bijelog filma i modernističkog filmskog kadra, osnova su na kojoj je autorica stvorila okvir unutar kojeg će nastati serije fotografija u analognoj crno-bijeloj tehnici, analognoj tehnici u koloru i u digitalnoj tehnici. S jedne strane uobličavajući trenutke duboke fokusiranosti na izabrani motiv, njezine fotografije ostaju bazično statične, elementarne, ukotvljene u tišini i atmosferi dvoje ili jednog aktera, da bi postepeno fokus pomakla na artificijelnost teme i scenografije kao značenjske elemente fotografske slike čiju ambivalentnost i arbitrarnost želi naglasiti.
U vremenskom rasponu od ranih 90-ih godina prošlog stoljeća do najnovijih radova, nastalih 2024., izložba će nastojati ukazati na važnost njezina opusa za hrvatsku fotografsku scenu, posebno žensku fotografiju. Struktura i značenjska matrica tog opusa je refleksija evolucije svijesti autorice koja je svoj opus izgradila u rasponu od medija fotografske slike kao reprezentacije i njezine dekonstrukcije do medija fotografske slike kao performativnog čina”, ističe kustosica izložbe Ana Medić.
Komentari