Mjesec hrvatske knjige 2021. u Gradskoj knjižnici Rijeka: vrhunski autori, nezgodna mjesta, književne rezidencije, programi o otpornosti…

Mjesec hrvatske knjige vas i ove godine čeka u Gradskoj knjižnici Rijeka. Posebno slojevit, zaokružen i dinamičan. Izaberite svoje kutke i vidimo se!

23

Druga polovica listopada i prva polovica studenog prema tradiciji osigurani su za feštu hrvatske knjige. Mjesec hrvatske knjige vrijeme je u kojem hrvatske knjižnice skreću pažnju na domaće stvaralaštvo, autore, izdavače, čitatelje…

Ovogodišnji program Gradske knjižnice Rijeka izrazito je slojevit i snažan – ima tu “nezgodnih” mjesta, rezidencijalnog programa za pisce, najvećih autorskih imena hrvatske književnosti, susreta posvećenih otpornosti zajednice i pojedinca, djeci pa sve zajedno čini jedan poseban mozaik. Baš onakav kakav i zaslužuje vrijeme koje je dobilo titulu Godine čitanja.

Na sve programe obvezne su rezervacije mjesta na mail prijave.programi@gkri.hr.

Izaberite nešto za sebe i prošećite do vaše knjižnice ove jeseni. Pođe li sve po planu ovo je posljednji Mjesec hrvatske knjige u starim prostorima Gradske knjižnice Rijeka prije potpuno nove ere čitateljske kulture u Rijeci dovršetkom art-kvarta “Benčić” čija je kruna upravo nova knjižnična zgrada.

Susrete Pavla Pavličića, Julijane Matanović, Miljenka Jergovića, Drage Glamuzine i Ivane Šojat je sponzorski podržala Ina, a susrete iz ciklusa Knjiga na nezgodnim mjestima, OK knjižnica, OK zajednica i program rezidencije podržalo je Ministarstvo kulture i medija.

Knjiga svima!, slavlje inkluzivnog čitanja u Dječjoj kući uz otvorenje Mjeseca hrvatske knjige 2021. predstavljanje slikovnica prilagođenih gluhima, susreti s autorima, projekcije…

Dječja kuća / Art-kvart “Benčić”

15. 10. od 10 do 20 sati

 

Dječja kuća ne bi bila zanimljiva kada se ne bi bavila pomacima, inovacijama, prostorima koji su manjkavi i rubni. A upravo zahvaljujući jednom projektnom timu pozitivaca kojeg čine Udruga Portić kroz program Tete i barbe pričalice, Udruga slijepih Primorsko-goranske županije, Udruga gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije, Gradska knjižnica Rijeka, Filmaktiv i Hej! uz podršku nezavisnih profesionalaca — Ivana Vranjića, video snimatelja i montažera te Davora Popdankovskog, audio inženjera, kao i stalne suradnice inkluzivnih programa Filmaktiva — grafičke dizajnerice Anje Kralj pokrenut je projekt Knjiga svima. Kroz njega smo imali jedinstvenu priliku izravno raditi na inkluzivnim verzijama knjiga za djecu prilagođenih gluhoj i nagluhoj te slijepoj i slabovidnoj djeci, mladima, odraslima, pa i nonama i nonićima — svima! Start Mjeseca hrvatske knjige iskoristit ćemo za finale tog projekta kao i još jedno snažno skretanje pažnje na temu inkluzivnosti kroz projekcije, susrete, razgovore o toj ključnoj temi pristupačnosti knjige onima koji čitaju na malo drugačiji način. Knjiga svima!

Književni par u gostima: Pavao Pavličić i Julijana Matanović – razgovor s autorima Ogranak Trsat

15. 10. u 18 sati

Autore, intelektualce, profesore (…) Pavla Pavličića i Julijanu Matanović gotovo i ne treba predstavljati pa vas ni nećemo opterećivati njihovim biografijama, dovoljno je prošetati policama knjižnice s njihovim radovima te vidjeti koliko i kakvih naslova se na njima nalazi. Riječ je vjerojatno najpoznatijem paru hrvatske književne scene, a upravo oni stižu i u Gradsku knjižnicu Rijeka, kao dio otvorenja Mjeseca hrvatske knjige u našem gradu. Teško možemo zamisliti veću poslasticu za iskusne knjiške sladokusce.

Knjiga na nezgodnim mjestima: S Kristianom Novakom u garaži – razgovor i druženje s autorom Škurinje (Save Jugo Bujkove) točno vrijeme i datum će biti objavljeni na stranici gkr.hr

Program “Knjiga na nezgodnim mjestima” svakako je jedan od naših hitova ove nezgodne godine, a finale druženja s autorima (čak dvanaesto!) čeka nas tamo gdje često  nastaje nešto novo – u garaži. Lokacija će biti naselje Škurinje, garaže u jednoj stambenoj zgradi, a gost ni manje ni više nego jedan od najpopularnijih hrvatskih autora – Kristian Novak. U neposrednoj lokalnoj zajednici s Novakom ćemo razgovarati o njegova dva popularna romana, pisanju, profesorskom radu i naravno, pitati ga da li bi se preselio na Škurinje.

Rezidencijalni program “Kamov”: Lora Tomaš među policama – razgovor i druženje s GKR rezidenticom Središnji odjel Filodrammatica

18. 10. u 18 sati

Boravak književnika u određenoj sredini, domaćih i stranih, pruža autorima jedinstvene mogućnosti kreativnog rada te obogaćuje lokalnu sredinu. Ove premijerne godine za naš rezidencijalni program zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske stiže nam Lora Tomaš. Diplomirana indologinja, profesorica engleskog i njemačkog jezika Lora Tomaš autorica je zanimljive biografije. Živjela je u indijskom Bangaloreu, potom u Patanu, u Nepalu. Družila se s umjetnicima i aktivistima. Pisala je kao freelance novinarka za indijske i nepalske publikacije na engleskom, novine i časopise, uglavnom književnu kritiku i intervjue s indijskim autorima, dobro poznaje tamošnju scenu. Lora će dva tjedna stvarati u Rijeci, a i na druženju podijeliti svoja razmišljanja s publikom i sve skupa nas bolje upoznati.

OK knjižnica, OK zajednica: Jadranka Boban Pejić (Planetopija) o budućnosti hrane – predavanje iz ciklusa o otpornosti Ogranak Trsat

19. 10. u 18 sati

Jadranka Boban Pejić jedno je od ključnih imena prirodne prehrane u Hrvatskoj. Više od dvadeset pet godina vodi različite programe edukacije te je autorica brojnih članaka i stalna suradnica nekoliko domaćih časopisa, televizijskih priloga i emisija. Jadranka i njen suprug Zlatko pioniri su zdravih stilova življenja, promicanja organskog uzgoja i ekološkog pristupa u svakodnevnom življenju te su zajedno održali brojne tečajeve u svim većim gradovima u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama. Autorica je kuharica Žitarice, Alge, Proljeće, Ljeto, Jesen, Zima, Bez glutena, Supernapitci, Prirodno i slatko, Prirodno bez glutena te priručnika Za bebe i djecu 1, Za bebe i djecu 2, i koautorica knjige Hrana za život. Ako netko zna kako izgleda zdrava otpornija budućnost to je ona, a naš ciklus “OK knjižnica, OK zajednica” prava je platforma za razgovor o takvim temama.

Znanstvena-fantastika mjeseca: Sonja Smolec – predstavljanje knjige Predskazivač 3 Središnji odjel Filodrammatica

19. 10.

Znanstveno-fantastični romani Predskazivač(projekt A.N.R.A.D.) I Predskazivač 2 (Prijatelj) dio su istoimene trilogije književnice Sonje Smolec. Sonja Smolec u romanu problematizira u našoj književnosti slabo ili nikako dosad beletriziranu temu genetskog inženjeringa. Roman je dvodijelno strukturiran pri čemu jedna fabularna linija prati sudbinu mladog znanstvenika Ivora koji obolijeva od inačice Alzeheimerove bolesti, a od koje ga kolegica znanstvenica uspijeva izliječiti uz pomoć intervencije u gensku strukturu. Međutim, to uzrokuje nenadane posljedice koje se odražavaju kako na Ivoru, tako još i više u budućnosti na Ivorovu sinu Marku (glavnome protagonistu drugog fabularnog tijeka) koji kao rezultat genetičkog inženjeringa, a posredstvom očevih naslijeđenih gena ovladava sposobnošću predviđanja budućnosti. I nakon svega – čeka nas i trojka!!!!

Zavičajna srijeda: Putovima Pavla Vidasa (O životu, putovanju i pisanju jednog iseljenika) – razgovor s autorskom ekipom i suradnicima o knjizi

Sudionici: suuator Radovan Tadej, suautorica Vjekoslava Jurdana, Marina Perić Kaselj (ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba), Ruža Cipro (predsjednica Katedre Čakavskog sabora “Bakarskoga kraja” Škrljevo), Gordana Kovačević kao interpret izabranih tekstova iz “Životopisa” Pavla Vidasa, Vera Tadić, hrvatska diplomatkinja, praunuka Pavla Vidasa, doc. dr. sc. Sanja Grakalić-Plenković, recenzentica – Narodna čitaonica

20. 10. u 18 sati

Pavle Vidas tijekom svojega života, kao siromašni emigrant iz Hreljina u Hrvatskom primorju, otputovao je cijelim svijetom. Vrativši se u zavičaj, napisao je opsežan Životopis u kojem je detaljno i autentično opisao svoja putovanja. Upravo činjenica da je pisao o svojem životu i putovanjima, čini ga iznimnom pojavom među hrvatskim iseljenicima koji su odlazili u daleki svijet u potragu za poslom i zaradom. Kao autentičan svjedok, Pavao Vidas pripovijeda o povijesnim, političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim prilikama, okolnostima i događajima u onodobnom hrvatskom društvu, kao i u Europi, Australiji, Južnoj Americi, Sjevernoj Americi te Južnoj Africi. U ovom izdanju autori su nastojali  pokazati kojim načinima Pavao Vidas opisuje tu zanimljivu i složenu sliku svojega vremena i (ne)prilika koje je proživio diljem svijeta. Htjeli su ukazati na širinu Vidasove perspektive koja otkriva povijesne temelje (post)modernističke pokretljivosti i aktualne globalističke civilizacije. Zavičajna srijeda po guštu!

Grickonja užasa: Zoran Krušvar – predstavljanje slikovnice riječkog autora Dječja kuća / Dječji odjel Stribor

21. 10. u 18 sati

Ovu slikovnicu za djecu napisao je Zoran Krušvar za sedmu “Noć velikog čitanja” riječke neformalne skupine autora “RiLit”, a šaroliku vizualizaciju podarila joj je mlada umjetnica Ivana Babić, studentica diplomskog studija vizualnih komunikacija i grafičkog dizajna na APURI. Vesela i duhovita priča govori o vanzemaljcu koji neobično voli slatkiše te o negativnom posljedicama neumjerenog uživanja u istima, ali i o dobroti te o važnosti uzajamnog pomaganja. Izdavač slikovnice je Hangar 7 koji se specijalizirao za objavu domaćih i stranih naslova iz žanra znanstvene fantastike, a Zoran Krušvar poznato riječko autorsko lice druženje s kojim je uvijek zabavno. U društvu Grickonje užasa još i više!

Drago Glamuzina u gostima: Drugi zakon termodinamike – razgovor s autorom i urednikom, Ogranak Trsat

22.10. u 18 sati

Drago Glamuzina jedno je od značajnijih imena hrvatske izdavačke scene, posebno poznat kao urednik VBZ-a, a ujedno i dobar pisac. Njegov novi uradak “Drugi zakon termodinamike” prati nekolicinu hrvatskih pisaca i njihovih prijatelja koji su se našli povodom gostovanja poznatog američkog pisca Jonathana Franzena u Zagrebu. U toj turbulentnoj noći svatko od njih priča nam svoju osobnu priču. Onu priču koju nikada nikom nije ispričao jer je pretraumatična ili previše razotkrivajuća. Inicijalna je romaneskna situacija. Jedan pijani tulum, ali i psihoanalitička seansa, pa ispovjedaonica gdje nalazimo niz nevjerojatnih, ali istovremeno i vrlo uvjerljivih intimnih ispovijedi. Što ga je dovelo do te priče, ali i ostale detalje o njegovom profesionalnom radu, saznat ćemo na ovom susretu s Dragom.

Benja 2.0: Tjedan glagoljice – manifestacija posvećena glagoljici, razne lokacije

25.10.- 30.10.

O važnosti glagoljice ne treba previše duljiti. Manifestacija održana prošle godine u kaotičnim pandemijskim eskalacijama čeka nas krajem listopada, a na njoj i nove priče o tom važnom pismu, ali i još važnije suvremenim interpretacijama i kreativnim igrama s glagoljicom bilo kroz strip ili 3D print. Cjelokupan program komunicirat ćemo posebno, a važno je imati na umu da idemo prema inovacijama, ali ne zanemarujemo tradiciju.

Ča? Ča? Ča? : Mići princ – ćakula o Mićen prince po domaću, Dječja kuća / Dječji odjel Stribor

25. 10. u 18 sati

Nije hrvatska knjiga, ali jedna lokalna ekipa učinila je ovaj legendarni naslov jako lokalnim. “Jedanput, kad mi je bilo šest lit, videv san jenu jako lipu sliku va niki knjigi od prašume ka se zvala “Istinite priče”. Na sliki je biv kačji car kako guta niku zvir. Ovdi je kopija te slike.” Dobro su to poznate prve rečenice “Malog princa” Antoinea de Saint-Exupéryja, a zahvaljujući prevoditeljici Tei Perinčić i inicijatoru ideje Svetozaru Niloviću iz Muzeja djetinjstva Peek & Poke odsad ih je moguće pročitati i na čakavskom dijalektu Hrvatskog primorja.

Mjesto i uloga slikovnice u odgoju i obrazovanju danas i sutra – Zoom okrugli stol u okviru Dana Učiteljskog fakulteta u Rijeci

26. 10. u 9.30 sati

Nikada nam nije dovoljno razgovora o slikovnicama. Okrugli stol Mjesto i uloga slikovnice u odgoju i obrazovanju danas i sutra aktivnost je u sklopu znanstvenoistraživačkoga projekta Slikovnica u dječjem vrtiću i osnovnoj školi koji se provodi na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci uz potporu Sveučilišta. Cilj je okupiti zainteresirane stručnjake različitih profila (odgojitelje, učitelje razredne nastave, učitelje i nastavnike Hrvatskoga jezika, stranih jezika, Likovne kulture i umjetnosti, knjižničare, pedagoge i druge), studente i javnost te razmijeniti ideje u svrhu unaprjeđenja odgojne i nastavne prakse u koju se uključena slikovnica. Svi su pozvani na sudjelovanje u višedisciplinarnoj, međudisciplinarnoj i, nadamo se, plodnoj diskusiji te dijeljenje svojih razmišljanja, uvide i iskustva!

Zavičajna srijeda: Pobjednik “Gorančice” Zlatko Pochobradsky u gostima – razgovor s autorom romana “Petar Klepac”, Narodna čitaonica

27. 10. u 18 sati

Zovem se Petar Klepac. I ne samo to. Zovem se imenima svih ljudi ovoga kraja. Tako se zovem«, jedna je od rečenica iz novog romana hrvatskog književnika Zlatka Pochobradskog, knjige »Petar Klepac« koju je, po vlastitim riječima, pisao deset godina, a stvarao cijeli život, točnije od trenutka kad su se u njemu, kao i u mnogim stanovnicima ovog goranskog dijela Hrvatske, nastanile priče i legende o Petru Klepcu, legendarnom goranskom junaku koji je u drugoj polovini 17. i prvoj 18. stoljeća mnoge goranske i slovenske krajeve obranio od prodora Turaka. Njegov je lik u međuvremenu prerastao u legendu i na hrvatskoj i na slovenskoj strani (naravno, obje ga strane svojataju), a Pochobradsky je u svojoj literarnoj verziji nastojao kroz originalan pristup pomiriti realnost i mit te progovoriti, u stvari, o Goranima i Gorskom kotaru. Kako je stvorio svoga Klepca reći će nam autor osobno.

Osječanka u gostima: Ivana Šojat – razgovor s autoricom, Ogranak Trsat

29. 10. u 18 sati

Ivana Šojat je vrijedna osječka autorica koja je objavila zbirke priča Kao pas, Mjesečari, Ruke Azazelove I Emet i druge priče, esejeI past će sve maske te zbirke poezije Hiperbole, Uznesenja, Utvare, Sofija plaštevima mete samoću I Ljudi ne znaju šutjeti. Osim što piše i prevodi s francuskoga i engleskoga jezika. Između ostalih prevela je knjige Amélie Nothomb, Rolanda Barthesa, Raymonda Carvera, Gaoa Xingjiana, Pat Barker, Nuruddina Faraha, Alice Sebold, Moussa Nabatija, Luca Bessona, Paula Austera i Mathiasa Énarda. Živi i radi u Osijeku.Na susretu u Rijeci predstavit će i novi uradak Štajga ili put u maglu u kojem lik Andrija, šef željezničkoga kolodvora u Vinkovcima, popularne štajge, svakodnevno balansira između dvije pustoši, one na željeznici, ali i one u vlastitoj kući. On je dragovoljac Domovinskog rata sa svojim traumama i tugama, živi svjedok vremena kad su Vinkovci, a s njima i Slavonija, bili “pupak svijeta”, ali jednako tako i svjedok propasti ne samo željeznice već i grada.

Shtriga: Antonija Mežnarić, predstavljanje autorice riječke izdavačke kuće za Sci fi, fantasy i horore, Ogranak Trsat

2. 11. u 18 sati

Antonija Mežnarić je kroatistica i povjesničarka umjetnosti, urednica i spisateljica. Kratku prozu objavljuje u domaćim zbirkama fantastike, a teoriju žanra u književnim časopisima. Jedna je od suosnivačica časopisa Morina kutija, te suatorica romana Flumen obscura, koji je 2015. godine nastao iz pera umjetničke skupine Fluminati. Antonija živi i diše spekulativnu fikciju; ponekad čita, ponekad piše, ali većinom prokrastinira. Osim toga, voli držati predavanja i kvizove na razne teme na festivalima fantastike, te horor, urbanu fantastiku i prepričavanja bajki i narodnih priča.

Njezina priča Svakoj priči jednom mora doći kraj nagrađena je nagradom Protosfera, a kao urednica je višestruko nagrađivana i za svoj rad u nakladničkoj kući Shtriga, te za online projekt Decameron 2020. Zbirka Mistress of Geese je 2021. godine na APURI iskorištena kao predložak za studentske radove u sklopu kolegija Ilustracija i strip B.

Sat za povijest: Rijeka u požutjelim knjigama – razgovor povjesničara o riječkoj historiografiji, Središnji odjel Palača Modello

3. 11. u 18 sati

Nekoliko je knjiga koje padaju na pamet kada se pomisli na povijest Rijeke – svakako to je naslov Kako čitati grad Radmile Matejčić, stara sinteza povijesti Rijeke iz daleke 1987. godine, kratko izdanje Igora Žica… Svaka živi godinama s čitateljima sa svojim prednostima i manama, ali one ipak nisu više ono što očekujemo od jedne na noviji način ispričane povijesti grada. Koje nove knjige o povijesti Rijeke nastaju, koje bi trebale nastati, što povjesničari mogu napraviti razgovarat ćemo na novom izdanju susreta “Sata za povijest”.

Zmaj u gostima – predstavljanje novog izdanja slikovnice “Trsatski zmaj”, Dječja kuća / Dječji odjel Stribor

4.11. u 18 sati

Prema legendi, na Trsatu iznad grada Rijeke nekada davno živio je zmaj i nadgledao riječki zaljev. U moru je živjela njegova ljuta protivnica divovska hobotnica koju ni ljudi baš nisu voljeli, jer pokraj nje nisu mogli uloviti ribe. Tu je i jedna malena djevojčica koja voli šetati i sjediti uz more… Priča je to za malene o neobičnom prijateljstvu zmaja i djevojčice koju je zmaj spasio. Zato i dan danas na Trsatu stoji njegov kip koji čuva taj lijepi grad. Slikovnica je ovo sa stažem koja je dočekala i novo izdanje, a na nju ćemo skrenuti pažnju ovog Mjeseca hrvatske knjige.

Legenda u gostima: Miljenko Jergović, razgovor s autorom, Ogranak Trsat

5.11. u 18 sati

Za ovo događanje ne treba predugo uvjeravanje. Miljenko Jergović je svakako jedno od najjačih imena hrvatske književnosti, izdavačkog i intelektualnog života. Britkog jezika, bogate rečenice, svojim pisanjem malo koga ostavlja ravnodušnim. Jergović jako dugo nije bio u našoj knjižnici, ali to će se promijeniti ove jeseni prvih dana studenog.

OK knjižnica, OK zajednica: Teorije zavjere XXI. stoljeća, razgovor i predavanje s autorom i novinarom Velimirom Grgićem, Ogranak Trsat

8.11. u 18 sati

Kada neka knjiga tako brzo nestaje s polica znamo da je nešto stvari vruće u igri. Velimir Grgić uzeo je u ruke jedan od top fenomena današnjice, terorije urote i istražio što se iza svega krije, kako je tekao naš put prema ovoj urotničkoj eri. Kako kaže “Živimo u doba dosad neviđene inflacije informacija, ali i dezinformacija. Što je u toj kakofoniji vijesti istina a što laž, kako smo došli do toga da vjerujemo ili u sve ili ni u što, pokušava nam otkriti knjiga „Teorije zavjere 21. stoljeća“.

Jednostavno, pregledno, kronologijski ali i problematski, no istodobno i uzbudljivo Grgić nam – prvi u Hrvatskoj – na jednom mjestu nudi cjelovit pregled i kronologiju fenomena koji su nas doveli do toga da živimo u vremenu kada nijednu informaciju i vijest ne možemo i ne smijemo uzimati – zdravo za gotovo. Naš program posvećen otpornosti zato će biti pravi kutak za ovu temu.

Rezidencijalni program “Kamov”: Sven Popović među policama, razgovor i druženje s GKR rezidentom, Središnji odjel Filodrammatica

9.11. u 18 sati

Nakon Lore Tomaš prostor rezidencije “Kamov” u sklopu rezidencijalnog programa Gradske knjižnice Rijeka zauzet će Sven Popović. Sven Popović rođen je 1989. u Zagrebu. Diplomirao je komparativnu književnost te engleski jezik i književnost i amerikanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Piše glazbene i književne kritike za časopise i portale. Prozu je objavljivao u Quorumu, Zarezu, Fantomu slobode, časopisu Nova riječ, časopisu Script, zborniku Record Stories, antologiji mladih prozaika Bez vrata, bez kucanja te na raznim internetskim portalima. Književni prvijenac Nebo u kaljuži objavio je 2015. Jedan je od osnivača “TKO ČITA?”, programa namijenjenog mladim autorima. Također je jedan od urednika zbornika TKO ČITA? za sezone 2015./16 i 2016./17. Priče su mu uvrštene u antologiju Best European Fiction 2017 i prevedene na engleski, njemački, poljski i rumunjski. Sven pripada onima za koje možemo reći da su budućnost hrvatske književnosti, a vi ćete ju moći na vrijeme upoznati.

Shtriga: Ana Cerovac, predstavljanje autorice riječke izdavačke kuće za Sci fi, fantasy i horore, Središnji odjel Filodrammatica

10.11. u 18 sati

Krasna zemlja nastavak je avanturističko-povijesnog romana Krsnik, drugi dio višestruko nagrađivane trilogije Između orla i lava. Dva su mjeseca prošla otkako je Krsto od Kastva pao u mletačko zarobljeništvo i dospio na zloglasnu galiju providura Veniera. Gonjena stotinama vesala, Concordia kreće za Pulu gdje se Krsto nada konačnom raspletu svoje sudbine. Unatoč strahotama koje prožimaju njegove dane, želja da još jednom vidi svoju Mariju i otkrije zašto se u ratnom sukobu svrstala na neprijateljsku stranu daje mu snagu preživjeti do njihovog ponovnog susreta. Što se je dalje dogodilo saznat ćete kroz čitanje, a za ovaj susret važno je znati da je Ana Cerovac komparatistica, spisateljica i planinarka koja za sebe kaže da piše fantasy više nego ga objavljuje, a čita ga upola manje nego što bi trebala. Otkako je otkrila čari povijesne fantastike, usredotočila se na pisanje pustolovne trilogije Između orla i lava, zbog čega ćete je vidjeti kako luta po istarskim ruševinama, vreba poštene knjižničare ili prima neke nagrade. Njezin roman Krsnik pobijedio je na natječaju za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman, a otad je Cerovac nagrađivana i nagradom Artefakt, što za romane, što za kratku prozu, te za ESFS nagradom za online projekt Decameron 2020.

OK knjižnica, OK zajednica: Marko Rakar, obilježavanje Dana knjižnica uz predavanje blogera i stručnjaka za slobodu informacija, Ogranak Trsat

11.11. u 18 sati

Dan hrvatskih knjižnica je poseban trenutak u kojem vrijedne ustanove poput knjižnica ulaze u svojevrsnu samorefleksiju razmišljajući o svom značenju za društvo i pojedinca. Ove će nas godine tim povodom posjetiti Marko Rakar, poznati autor Mračnog bloga. Rakar za sebe kaže da se najveći dio njegovog posla odnosi na informatičku tehnologiju, a osobito na poslovnu i istraživačku analitiku i forenziku, i naprednije izvedenice (prediktivnu analitiku, “big data” i slično). Rakar je alumni Akademije za politički razvoj i bivši predsjednik međunarodne udruge EAPC (Europaean association of political consultants) i tajnik međunarodne udruge IAPC (International association of political consultants), višegodišnji je član žirija za dodjelu Pollies nagrada američke udruge AAPC (American association of political consultants) i član žirija za World eDemocracy awards. 2017. godine Washingtonski Compol magazin uvrstio ga je u 100 najutjecajnijih političkih konzultanata na svijetu. Rakar jako dobro razumije što su i koliko su važne informacije pa ćemo o tome s njime i razgovarati na ovom susretu.

“Gervais” u rukama, svečana dodjela Književne nagrade Drago Gervais, Gradska vijećnica

15.11. u 11 sati

Književna nagrada Drago Gervais jedna je od značajnijih u našoj zemlji, a mi imamo zadovoljstvo voditi ju i kroz proces biranja pobjednika i kroz objavu pobjedničkog rada. Ove godine imamo dvije dobitnice. U kategoriji neobjavljenog rukopisa pobjednik je naslov Praznina autorice Dore Šustić, a u kategoriji najboljeg objavljenog književnog djela na nekom od idioma čakavskoga narječja hrvatskoga jezika pobijedila je zbirka pjesama Eveline Rudan, Smiljko i ja si mahnemo (balada na mahove), Fraktura, Zaprešić (2020). Sjajan izbor, a ovo će biti dan koji ćemo posvetiti pobjednicama.

Knjiga na nezgodnim mjestima: Kako izokrenuti gradski urbanizam uz čitanje i pisce, Art kvart “Benčić”

15.11. u 18 sati

Kroz program Knjiga na nezgodnim mjestima obišli smo 12 gradskih lokacija, na njih došli s 12 vrlo jakih autorskih imena iz najrazličitijih područja. No fokus i interes nam nisu bile samo knjige i pisci već su nam izrazito važne lokacije. Niti jednu lokaciju nismo birali slučajno, o njima smo promišljali, pitali se što znače zajednici i gradu. Mnoge su na prvi pogled ružne, neke neprikladne, neke čudne, ali svaka je u našim očima djelovala baš kao super mjesto… Zašto je to tako i kako mogu postati još bolje razgovarat ćemo u društvu urbanista, arhitekata, aktivista, upravo onih koji mijenjaju naš ambijent življenja.

L.B.

Komentari