Društvo za unapređenje i poljepšavanje grada Crikvenice i okolice 1898. (DZUIP1898) organizira javnu tribinu na temu: Ranjivost obalnog područja Primorsko-goranske županije.
Javna tribina održat će se u Gradskoj vijećnici Grada Crikvenice, Vinodolska 1, Crikvenica, utorak, 5. prosinca 2023. godine s početkom u 18 sati. Predavanju će se moći pristupiti i online registracijom korisnika na link.
Tribinu će moderirati dr.sc. Željko Smolčić, član udruge. Nakon predavanja planirana je rasprava u trajanju od najviše sat vremena. Zaključci s javne tribine dostavit će se Gradu
Crikvenici.
Porast razine mora jedan je od najskupljih učinaka klimatskih promjena na hrvatsku obalu, te predstavlja veliki rizik za priobalne zajednice i njihovo kulturno naslijeđe. Mnogi vrijedni lokaliteti hrvatske prirodne, povijesne i kulturne baštine smješteni su u blizini morske razine.
Analiza obalne ranjivosti PGŽ-a provedena je pomoću standardno korištenog indeksa obalne ranjivosti za svakih 25 m obale ukupne dužine 1.235 km. Indeks obalne ranjivosti je definiran na osnovi analize pet varijabli: geološke građe, obalnog nagiba, djelovanja valova, obalnog plavljenja i žala. Klase analiziranih varijabli i zbirne vrijednosti indeksa obalne ranjivosti podijeljene su u pet kategorija: veoma niska (1), niska (2), umjerena (3), visoka (4) i veoma visoka (5).
Prosječna vrijednost ukupnog indeksa obalne ranjivosti za PGŽ-a je 2,02 što ukazuje na
nisku ranjivost, no 13% analizirane obale (160 km) spada u kategoriju visoke i veoma visoke ranjivosti, što je prilično zabrinjavajuće. Četvrtina obale PGŽ-a (24%) visoke je i veoma visoke obalne ranjivosti u odnosu na obalno plavljenje, što će se povećati na 30%, odnosno 35% obale ako se razina mora podigne za 60, odnosno 120 cm, što je predviđeno Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj. Na predavanju će se istaknuti ugroženost obalnih naselja od obalnog plavljenja te ugroženost žala u području Primorsko goranske županije. Ugroženost i prilagodbe klimatskim promjenama prikazat će se na primjeru uvale Havišće i dati primjeri urbanističkih rješenja za umanjenje nepovoljnog utjecaja na dizanje razine mora. Biti će govora i o utjecaju regulacije vodotoka Dubračine na obalno plavljenje i ranjivost.
Kratki životopis predavača
Igor Ružić rođenje u Rijeci, 1977. godine. Sušačku gimnaziju prirodoslovno matematičkog usmjerenja završio je 1996. godine, kada upisuje Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci gdje je 2003. godine i diplomirao pod vodstvom mentora prof.dr.sc. Nevenke Ožanić. Diplomski rad: Analiza razina mora sjevernojadranskog područja i njihova međuodnosa s pojavama visokih razina voda u vodotocima na primjeru ušća Dubračine, je predložen za godišnju nagradu Hrvatskih voda u konkurenciji najboljih diplomskih radova iz hidrotehnike s Građevinskog fakulteta u Rijeci u ak. god. 2003./2004. Godine 2006. upisuje Poslijediplomski doktorski studij Građevinarstva na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, smjer Hidrotehnika i geotehnika. Godine 2014. na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stječe akademski stupanj doktora znanosti iz područja tehničkih znanosti, znanstveno polje građevinarstvo obranom doktorskog rada: Dinamika žala u području Kvarnera, a koji je izrađen je pod vodstvom mentora: dr.sc. Suzane Ilić i prof.dr.sc. Čedomira Benca.
Nakon završenog dodiplomskog studija zapošljava se u Hrvatskim vodama, VGO Rijeka, gdje radi kao projektant suradnik na projektima regulacija vodotoka. Godine 2005. zapošljava se na Građevinskom fakultetu kao znanstveni novak na Zavodu za hidrotehniku i geotehniku, Katedri za hidrotehniku. Na radno mjesto asistenta prelazi 2009. godine. Koncem 2014. godine postaje poslijedoktorand, dok je 2016. godine izabran u znanstveno-nastavno zvanje docent na Građevinskom fakultetu u Rijeci.
Tijekom 2012. godine boravio je 4 mjeseca na Sveučilištu u Lancasteru, Ujedinjeno Kraljevstvo, u sklopu stipendijskog programa: Istraživanje morfodinamičkih promjena žala na području Kvarnera (Hrvatska zaklada za znanost). Tijekom 2013. godine boravio je 45 dana na Sveučilištu u Kyotu, u sklopu projekta: Risk identification and land-use planning for disaster mitigation of landslides and floods in Croatia. Aktivni i redoviti je član Hrvatskog hidrološkog društva od 2005. godine. Aktivno koristi engleski i talijanski jezik.
Komentari