U prekrasnom ambijentu perivoja Guvernerove palače, sinoć je službeno otvoren 14. Vrisak – riječki sajam knjiga i festival autora. Ujedno, proglašen je ovogodišnji dobitnik ili dobitnica V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman. Nagrada se dodijeljuje već sedamnaesti put i do sada su je dobili brojni autori iz Hrvatske i regije. Nagradu za Najbolji neobjavljeni roman 2002. godine utemeljuje direktor i osnivač V.B.Z.-a Boško Zatezalo, kao književnu nagradu s najvećim nagradnim fondom u Hrvatskoj, što ona ostaje i do današnjeg dana. Specifičnost ove nagrade jest da se dodjeljuje najboljem neobjavljenom romanu iz cijele regije, a rukopisi se šalju na natječaj anonimno, pod šifrom. Nagrada se sastoji od objavljivanja pobjedničkog romana i novčanog iznosa od 100.000 kuna bruto.
Ove godine, na natječaj je pristiglo 142 rukopisa, a žiri u sastavu Jagne Pogačnik, Strahimira Primorca, Vanje Kulaša, Draga Glamuzine i Mile Stojića odabrao je onog najboljeg. Kako je istakla Pogačnik, među pristiglim radovima su se našli rukopisi od amaterskih djela pa sve do ozbiljne umjetničke proze. Riječani rodom, ali Zagrepčanin adresom Ivica Prtenjača s romanom „Sine, idemo kući“ dobitnik je V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman. Prtenjači ovo nije prva nagrada na Vrisku. Naime, 2014. godine nagrađen je njegov roman „Brdo“.
„Nalazimo se u prostoru koji mi je poznat na mnogo načina, vidim ljude koje poznajem desetljećima, ovo je moja prva knjiga u kojoj je Rijeka lik. Nije zadnja, ova knjiga je nastala iz priča u kojima se bavim Rijekom. Jako sam sretan, osjećam se gotovo obiteljski, ali i jako počašćen da nisam samo dečko sa Zameta, već sam na neki način i netko između tih korica… Umjetnost nije bezveze stvar. Šalamun kaže da je pisanje poezije najozbiljniji čin na svijetu. Pisanje je doista najozbiljnije što mogu raditi. Ova knjiga ima autobiografskih momenata, ali oni nisu prvoloptaški; ona je ipak konstrukt i moja potreba da neke stvari zapamtim, ne toliko činjenično, koliko emociju“, kazao je Prtenjača.
Njegov roman „Sine, idemo kući“ prati majku, oca i sina koji nemaju imena, već samo obiteljske uloge. Otac je neizlječivo bolestan i bori se u zagrebačkoj bolnici za zrak. Vrijeme radnje smješteno je u prvo pandemijsko proljeće, a zanimljivo je kako je roman na natječaj pristigao upravo pod naslovom „Proljeće“. Supruga i sin posjećuju oca, a sin će učiniti sve da oca vrati u ambijent u kojem se dobro osjeća – u Dalmaciju.
Pogačnik je u ime žirija prokomentirala roman: „Autor je napisao vrlo osoban roman, u kojem se bavi gubitkom, kratkotrajnom nadom i sjećanjem, njegov je glas istovremeno dječački, on zapitkuje, ali i zreli glas već pomalo izmorena čovjeka koji donosi teške odluke. Ti se glasovi pretapaju u ritmičnoj izmjeni kadrova i slika prošlosti i sadašnjosti tvoreći elegiju u kojoj poput zvuka činele odjekuje ljubav. “
Nagrađeni rukopis izlazi iz tiska pod naslovom „Sine, idemo kući“ te se od 12. rujna može pronaći u knjižarama i u V.B.Z.-ovoj web knjižari.
Cijeli događaj vodila je Blažena Leib, a pozdrave je uputio direktor Sajma Drago Glamuzina, koji je istaknuo kako unatoč teškim okolnostima, ambiciozan program Vriska uključuje više od 40 događanja i više od 60 gostiju. Na otvorenju Vriska bili su i ministrica kulture i medija Mihaela Majcen Marinić, riječki gradonačelnik Marko Filipović koji je i službeno otvorio Vrisak, bivši gradonačelnik Vojko Obernsnel, pročelnik za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar te mnoštvo domaćih, ali i stranih autora.
Nagradu V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman od 2002. do danas dobili su: Josip Mlakić za roman „Živi i mrtvi“, Marinko Koščec za roman „Wonderland“ i Jelena Marković za roman „Escajg za teletinu“, Davor Špišić za „Koljivo“, Nura Bazdulj Hubijar za „Kad je bio juli“, Hrvoje Šalković za „Pravi se da ovo nisi vidio“, Svjetlana Gjoni za „Nula nemo“, Predrag Crnković za „Beograd za pokojnike“, Dragan Pavelić za „Proljeće u Karolinentalu“, Aleksandar Novaković za roman „Vođa“, Ankica Tomić za „Naročito ljeti“, Marina Vujčić za roman „Susjed“, Lada Vukić za roman „Specijalna potreba“ i Ivica Ivanišević za roman „Knjiga žalbe“, Marina Šur Puhlovski za roman „Divljakuša“, Olja Knežević za roman „Katarina, Velika i Mala“ te Žarko Jovanovski za roman „Pizzeria Europa“, a neki od tih romana prevedeni su i objavljeni na engleskom jeziku.
14. Vrisak nastavlja s festivalskim programom, u kojem do kraja tjedna donosi preko 40 književnih programa, promocija okruglih stolova i radionicaU ponedjeljak, 13. rujna V.B.Z. službeno otvara svoju drugu knjižaru u Rijeci u Krešimirovoj 28 pa od 11:00 autorice i autori, gošće ovogodišnjeg Vriska, potpisuju primjerke knjiga koje se mogu nabaviti u knjižari po sajamskim cijenama. U okviru programa „Na margini“ u 12:00 Ivica Prtenjača i Lada Vukić razgovaraju sa prevoditeljima svojim romana, Klausom Detlef Olofom i Christinom Pribichevich-Zorić uz moderaciju Marka Pogačara, a u 13:00 Desk Kreativne Europe organizira Kreativni kutak za profesionalce, u kojem informira sve zainteresirane o projektima i mogućnostima njihove realizacije u sklopu Kreativne Europe.
U popodnevnim i večernjim satima Vrisak donosi četiri sjajna književna programa u riječkom Exportdrvu, koja će se moći pratiti uživo i na Facebook stranici festivala te Youtube kanalu V,B.Z.-a.
U 20:00 Ivana Bodrožić razgovara s Vedranom Rudan o njenoj knjizi kolumni „Puding o vanilije“ (V.B.Z.), još jednom beskompromisnom naslovu koji precizno secira našu svakodnevicu, dok drugu festivalsku večer zatvara promocija romana „Ja sam“ (Buybook), na kojoj autor Damir Uzunović i Jagna Pogačnik predstavljaju ovo iznimno emotivno djelo.Treći dan Vriska, utorak, 14. rujna započinje u 17:00 u Exportdrvu promocijom romana „Magnetno drvo“ V.B.Z.-ove biblioteke „Na margini“ u prijevodu Lee Kovács. Roman je dobitnik Nagrade Europske unije za književnost, a nazivaju ga „knjigom mađarskog #metoo pokreta“.
* Svi programi 14. Vriska su besplatni i slobodni, a organizatori osiguravaju pridržavanje epidemioloških mjera. U zatvorenim prostorima preporučuje se nošenje medicinske maske.
L.B.
Komentari