Glavni gost koncertne sezone u „Zajcu“: Virtuozni Goran Filipec izvodi Franza Liszta

11

Virtuozni pijanist Goran Filipec, nakon tri godine, vraća se na koncertnu pozornicu riječkog HNK Ivana pl. Zajca kao glavni gost koncertne sezone. U nedjelju, 13. listopada 2019. održat će, s početkom u 19.30 sati, klavirski recital na kojem će predstaviti skladbe Franza Liszta sa svojih nagrađivanih nosača zvuka.

Jedan od najistaknutijih hrvatskih pijanista međunarodne reputacije, Riječanin Goran Filipec koji svojim nastupima oduševljava publiku u koncertnim dvoranama Pariza, Sankt Petersburga, Milana, New Yorka, Dublina, Yokohame, Buenos Airesa i mnogih drugih svjetskih i glazbenih metropola, uvijek se rado vraća u rodni grad. Na nedjeljnom će koncertu izvesti djela slavnog skladatelja i pijanističkog virtuoza Franza Liszta interpretacija čijih djela mu je donijela  prestižne međunarodne nagrade i priznanja. Na programu će biti Lisztova djela Les cloches de Genève (Zvona Ženeve), Vallée d’Obermann (Obermannova dolina), Après une lecture du Dante: Fantasia quasi sonata (Nakon jednog čitanja Dantea ili Dante – sonata) te svih šest Velikih Paganinijevih etida (6 grandes études de Paganini): Tremolo, Andantino capriccioso, La campanella, Arpeggio, La Chasse, Tema i varijacije.

Nagrada Grand prix du disque

Podsjetimo, upravo za CD „Paganini Studies” Goran Filipec nagrađen je plaketom i diplomom Grand prix du disque za najbolji snimak Lisztove glazbe što mu ih je dodijelilo Društvo Franz Liszt iz Budimpešte. U obrazloženju nagrade, između ostalog, stoji: „Goran Filipec osjetljivo oblikuje note i vjerno prati svaku od Lisztovih uputa o tempu, dinamici i znakovima, donoseći izvedbu kojom bi i sam Liszt bio zadovoljan.“
Nagrađeni su album glazbeni kritičari svjetskih medija ocijenili kao: “savršen balans punoga zvuka, uz primjenu delikatnog dodira gdje je potrebna zapanjujuće savršena kontrola”… zatim “virtuoznost, visoko majstorstvo, svježina i profinjena glazbena elokvencija podržana besprijekornim stilom i gracioznošću”, te “prirodno uranjanje u duh Franza Liszta pokazujući umjetničku zrelost”.
Jeremy Nicholas je pak u časopisu Gramophone zaključio: „Tehnikom uz koju zaboravite koliko su ova djela zahtjevna za sviranje, Filipec ne samo da stvara uzbuđenje žive izvedbe, već to čini razoružavajućom razigranošću.”

G.-Filipec-2

Pijanist „tehničke briljantnosti koja mu omogućuje izraziti se kreativnošću i bujnošću zamišljaja, te senzibilnošću i blistavošću koju nismo navikli čuti u današnje vrijeme” (Ritmo, 2019.), Goran Filipec je očigledno „talent za gledanje i slušanje” (MusicWeb International).

Umjetnik, arhitekt i akrobat

Poznat po visoko virtuoznim izuzetnim interpretacijama djela Franza Liszta te klasičnog i romantičnog repertoara, Goran Filipec zagovara kreativnost i subjektivnost u izvedbi, promatrajući je kao kokreaciju glazbenog djela. Ovakav pristup vodi ga i aranžmanima i adaptacijama koje povremeno producira. Za njega se smatra da ima „tri najvažnija atributa koja čine velikog pijanista: on je umjetnik, arhitekt i akrobat.” (Gramophone, 2018.).

Izdao je  2018. godine pet međunarodno priznatih CD-a za Naxos Music Group, uključujući dva albuma samo Lisztovih djela (Plesovi, Poeme), te tri albuma s rijetkostima klavirskog repertoara koje su skladali virtuozni pijanisti s početka 20. stoljeća (Friedman, Hambourg, Zadora, Bersa, Braga Santos).

Ranije u karijeri Goran Filipec bio je laureat nekoliko međunarodnih klavirskih natjecanja. Nakon debija u Carnegie Hallu u 2006. godini, pojavio se u najvažnijim međunarodnim koncertnim dvoranama kao recitalist i solist s najprestižnijim simfonijskim orkestrima u Europi, Americi i Japanu.

Svoje glazbeno obrazovanje započeo je Rijeci, u Glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova, studirao je klavir i muzikologiju u Visokoj školi za glazbenu umjetnost „Ino Mirković” u Lovranu u klasi Marine Ambokadze i Evgenija Zarafiantsa, te nastavio na Moskovskom konzervatoriju i Kraljevskom konzervatoriju u Haagu u klasi Oxane Yablonskaye, Natalie Trull i Nauma Gruberta. Doktorirao je na Glazbenom istraživanju i izvedbi, na Sveučilištu Sorbonna u Parizu te Nacionalnom konzervatoriju za glazbu i ples u Parizu. Njegova istraživanja ispituju izvore i karakteristike tzv. „finih manira” sviranja klavira, te identificiraju korijene orkestralne, polifonične i asimilirajuće pijanističke kulture u Paganinijevoj violini.

Komentari