Virtuozni pijanist Goran Filipec, nakon tri godine, vraća se na koncertnu pozornicu riječkog HNK Ivana pl. Zajca kao glavni gost koncertne sezone. U nedjelju, 13. listopada 2019. održat će, s početkom u 19.30 sati, klavirski recital na kojem će predstaviti skladbe Franza Liszta sa svojih nagrađivanih nosača zvuka.
Jedan od najistaknutijih hrvatskih pijanista međunarodne reputacije, Riječanin Goran Filipec koji svojim nastupima oduševljava publiku u koncertnim dvoranama Pariza, Sankt Petersburga, Milana, New Yorka, Dublina, Yokohame, Buenos Airesa i mnogih drugih svjetskih i glazbenih metropola, uvijek se rado vraća u rodni grad. Na nedjeljnom će koncertu izvesti djela slavnog skladatelja i pijanističkog virtuoza Franza Liszta interpretacija čijih djela mu je donijela prestižne međunarodne nagrade i priznanja. Na programu će biti Lisztova djela Les cloches de Genève (Zvona Ženeve), Vallée d’Obermann (Obermannova dolina), Après une lecture du Dante: Fantasia quasi sonata (Nakon jednog čitanja Dantea ili Dante – sonata) te svih šest Velikih Paganinijevih etida (6 grandes études de Paganini): Tremolo, Andantino capriccioso, La campanella, Arpeggio, La Chasse, Tema i varijacije.
Nagrada Grand prix du disque
Podsjetimo, upravo za CD „Paganini Studies” Goran Filipec nagrađen je plaketom i diplomom Grand prix du disque za najbolji snimak Lisztove glazbe što mu ih je dodijelilo Društvo Franz Liszt iz Budimpešte. U obrazloženju nagrade, između ostalog, stoji: „Goran Filipec osjetljivo oblikuje note i vjerno prati svaku od Lisztovih uputa o tempu, dinamici i znakovima, donoseći izvedbu kojom bi i sam Liszt bio zadovoljan.“
Nagrađeni su album glazbeni kritičari svjetskih medija ocijenili kao: “savršen balans punoga zvuka, uz primjenu delikatnog dodira gdje je potrebna zapanjujuće savršena kontrola”… zatim “virtuoznost, visoko majstorstvo, svježina i profinjena glazbena elokvencija podržana besprijekornim stilom i gracioznošću”, te “prirodno uranjanje u duh Franza Liszta pokazujući umjetničku zrelost”.
Jeremy Nicholas je pak u časopisu Gramophone zaključio: „Tehnikom uz koju zaboravite koliko su ova djela zahtjevna za sviranje, Filipec ne samo da stvara uzbuđenje žive izvedbe, već to čini razoružavajućom razigranošću.”
Pijanist „tehničke briljantnosti koja mu omogućuje izraziti se kreativnošću i bujnošću zamišljaja, te senzibilnošću i blistavošću koju nismo navikli čuti u današnje vrijeme” (Ritmo, 2019.), Goran Filipec je očigledno „talent za gledanje i slušanje” (MusicWeb International).
Umjetnik, arhitekt i akrobat
Poznat po visoko virtuoznim izuzetnim interpretacijama djela Franza Liszta te klasičnog i romantičnog repertoara, Goran Filipec zagovara kreativnost i subjektivnost u izvedbi, promatrajući je kao kokreaciju glazbenog djela. Ovakav pristup vodi ga i aranžmanima i adaptacijama koje povremeno producira. Za njega se smatra da ima „tri najvažnija atributa koja čine velikog pijanista: on je umjetnik, arhitekt i akrobat.” (Gramophone, 2018.).
Izdao je 2018. godine pet međunarodno priznatih CD-a za Naxos Music Group, uključujući dva albuma samo Lisztovih djela (Plesovi, Poeme), te tri albuma s rijetkostima klavirskog repertoara koje su skladali virtuozni pijanisti s početka 20. stoljeća (Friedman, Hambourg, Zadora, Bersa, Braga Santos).
Ranije u karijeri Goran Filipec bio je laureat nekoliko međunarodnih klavirskih natjecanja. Nakon debija u Carnegie Hallu u 2006. godini, pojavio se u najvažnijim međunarodnim koncertnim dvoranama kao recitalist i solist s najprestižnijim simfonijskim orkestrima u Europi, Americi i Japanu.
Svoje glazbeno obrazovanje započeo je Rijeci, u Glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova, studirao je klavir i muzikologiju u Visokoj školi za glazbenu umjetnost „Ino Mirković” u Lovranu u klasi Marine Ambokadze i Evgenija Zarafiantsa, te nastavio na Moskovskom konzervatoriju i Kraljevskom konzervatoriju u Haagu u klasi Oxane Yablonskaye, Natalie Trull i Nauma Gruberta. Doktorirao je na Glazbenom istraživanju i izvedbi, na Sveučilištu Sorbonna u Parizu te Nacionalnom konzervatoriju za glazbu i ples u Parizu. Njegova istraživanja ispituju izvore i karakteristike tzv. „finih manira” sviranja klavira, te identificiraju korijene orkestralne, polifonične i asimilirajuće pijanističke kulture u Paganinijevoj violini.
Komentari