U Muzeju za umjetnost i obrt u tijeku su završne pripreme za realizaciju izložbe pod nazivom „Art déco – umjetnost i kultura u Hrvatskoj između dva rata“. Uz umjetnine iz fundusa MUO bit će izložena djela koja se ovih dana dopremaju iz vodećih hrvatskih muzeja i privatnih zbirki. Izbor izložaka omogućit će sveobuhvatni prikaz umjetničkih opredjeljenja, njihove odjeke u različitim segmentima života te povezanost s tadašnjim kretanjima u središtima našeg bližeg i daljeg okruženja. Izložba će biti svečano otvorena 21.01.2011. godine, a posjetitelji MUO moći će je razgledati do konca travnja 2011. godine.
Na izložbi „Art déco – umjetnost i kultura u Hrvatskoj između dva rata“ bit će izloženi radovi svih eminentnih umjetnika koji su djelovali između dva rata, od Ljube Babića, Krste Hegedušića, preko Vladimira Becića, Vilka Gecana, Oskara Hermana, Maksimilijana Vanke, Mencija Clementa Crnčića, Marina Tartaglie, Sergije Glumca, do nepravedno gotovo zaboravljenih umjetnika kakvi su Ivan Tabaković, Jerko Fabković i drugi. Bit će zastupljeni svi relevantni predstavnici koji su odredili razvoj hrvatske arhitekture tog vremena (Hugo Ehrlich, Stjepan Planić, Viktor Kovačić, Drago Ibler…) te definirani pravci kretanja u primijenjenim umjetnostima i dizajnu koji tih godina počinje imati sve značajniju ulogu.
Art déco se vezuje na secesiju i logičan je tematski nastavak slijeda kulturoloških projekata – počevši od „Hrvatskog narodnog preporoda“ (1986.), „Kulture pavlina u Hrvatskoj“ (1989.), „Baroka u Hrvatskoj“(1993.), „Fotografije u Hrvatskoj“ (1994.), „Bidermajera u Hrvatskoj“ (1997.), „Historicizma u Hrvatskoj“ (2000.), do „Secesije u Hrvatskoj“ (2004.) – kojima Muzej za umjetnost i obrt već duže od dva desetljeća istražuje i afirmira srednjoeuropski kontekst razvoja hrvatske kulture. Uz stručni tim MUO na realizaciji i ovog kulturološkog projekta sudjeluju vanjski suradnici, istaknuti stručnjaci za pojedina područja. Autori tematskih cjelina projekta „Art déco…“ jesu Viktor Žmegač (o art décou u povijesnom kontekstu), Jasna Galjer (o primijenjenoj umjetnosti i dizajnu), Miroslav Gašparović (o slikarstvu), Marija Tonković (o fotografiji i filmu), Ana Lederer (o kazalištu), Irena Kraševac (o skulpturi) i Aleksander Laslo (o arhitekturi).
Arhitekt Ranko Novak autor je vizualnog identiteta i umjetničkog oblikovanja postava izložbe u kojem će naglasak biti na pitanju stila, na ulozi medija, na Pariškoj izložbi 1925. godine i njezinoj recepciji u Hrvatskoj, na urbanoj kulturi, proizvodnji i potrošnji, na industrijskoj estetici, novim materijalima i tehnologijama, na utjecajima avangarde te povratku tradiciji. Izložba će biti popraćena monografskom publikacijom.
Komentari