Zemlje Višegradske skupine 10 godina nakon pristupanja EU

302

zemlje visegradske skupine

Zemlje Višegradske skupine (Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka) pristupile su Europskoj uniji 2004. kao zemlje s prilično slabim gospodarstvima, no s golemim potencijalom rasta.

U zemljama Višegradske skupine, koje zajedno imaju više od 64 milijuna stanovnika, živi 13% ukupnog stanovništva skupine EU28, a njihova ekonomska proizvodnja istovremeno je činila tek oko 3,7% ukupne ekonomske proizvodnje EU28. „Deset godina nakon pristupanja Europskoj uniji članice skupine V4 ostvarile su primjetan društveni i gospodarski napredak.

Članstvo u EU podiglo je kako njihovu gospodarsku moć, tako i njihovu važnost. Njihov ukupni BDP porastao je za polovicu tijekom proteklog desetljeća i dosegnuo 5,4% ukupnog BDP-a zemalja EU28. Njihova važnost najočitija je na području vanjske trgovine, budući da su zemlje članice skupine V4 postale četvrti najveći izvoznik u EU. Ove zemlje također su zabilježile znatnu konvergenciju prihoda. BDP po stanovniku mjeren standardima kupovne moći porastao je u zemljama članicama skupine V4 s 49% prosjeka EU15 u 2003. na 65% prosjeka EU15 u 2013.

“Tako se prihodovni jaz između zemalja skupine V4 i starih članica EU smanjio za trećinu“, objašnjava Juraj Kotian, voditelj odjela makroistraživanja i istraživanja fiksnih prihoda za srednju i istočnu Europu u Erste Groupu.

Kako bi najlakše izmjerili ukupni učinak članstva u Europskoj uniji na zemlje Višegradske skupine, Ersteovi analitičari sastavili su protučinjeničnu analizu zasnovanu na podacima za četiri europske zemlje koje su u razdoblju od jednog desetljeća ostvarile rast sličan rastu članica skupine V4 (za Austriju u razdoblju 1965-1975, Norvešku 1969-1979, Portugal 1967-1977. i Španjolsku 1967-1977), ali se još čitavo desetljeće nakon toga nisu pridružile Europskoj uniji. „Na osnovu ove usporedbe procijenili smo da je članstvo u Europskoj uniji podiglo prosječan godišnji rast u zemljama skupine V4 za oko jedan postotni poen godišnje u proteklom desetljeću“, objašnjava Juraj Kotian.

erste analiza

Međutim, napredak se proteže i mnogo dalje od osnovnih pokazatelja kao što je rast BDP-a po stanovniku. Indeks kvalitete života, pokazatelj koji mjeri ne samo materijalno bogatstvo, već i druge varijable kao što je očekivana životna dob, postotak učenika koji odustaju od školovanja u ranoj dobi, nejednakost prihoda, razlika u prihodima između muškaraca i žena, stopu samoubojstava itd.) pokazuje da su tri od četiri zemlje skupine V4 napredovale na ljestvici zemalja poredanih po kvaliteti života. Češka je, primjerice, zauzela više mjesto od Italije i Velike Britanije. Slovačka, Češka i Poljska nalaze se među prvih pet zemalja po boljim rezultatima u proteklom desetljeću, dok je Mađarska zemlja s drugim najvećim pogoršanjem rezultata, odmah nakon Grčke.

Konvergenciju prihoda neizbježno je pratila i konvergencija cijena. Ukupna razina cijena u zemljama skupine V4 porasla je s 46% prosjeka skupine EU15 u 2003. na 56% prosjeka EU15 u 2012. Cjenovni jaz smanjio se za petinu. Razinu cijena u skupini EU15 dosegnule su ili gotovo dosegnule cijene komunikacijskih usluga sa 102%, cijene odjeće i obuće s 89%, te cijene električne energije i plina s 80% (podaci za 2012). Cjenovni jaz i dalje je najveći na području usluga reguliranih od strane države, kao što su zdravstvo i obrazovanje, što je posljedica izostanka liberalizacije tržišta i vladinih odluka da mnoge usluge nastave pružati besplatno ili po vrlo niskim cijenama, iako pod cijenu kvalitete.

visegradska skupina

Od proširenja EU koristi imaju i nove i stare članice EU zahvaljujući europskim fondovima i liberalizaciji trgovine; regija V4 postala je četvrti najveći izvoznik u skupini EU28

Članstvo u Europskoj uniji otvorilo je zemljama članicama Višegradske skupine nove prilike, budući da im se otvorio pristup jedinstvenom tržištu s preko 500 milijuna potrošača. Zahvaljujući tome u svim zemljama skupine V4 zabilježena je sjajna izvozna dinamika. Izvoz se pokazao kao jedna od glavnih prednosti ove regije, budući da se tri od četiri zemlje skupine V4 (Slovačka, Mađarska i Češka) nalaze među pet najotvorenijih ekonomija Europske unije. Zemlje skupine V4 dobrano su nadmašile stare članice EU kad je riječ o rastu izvoza. Izvoz zemalja skupine V4 rastao je trostruko brže od izvoza starih članica iz skupine EU15. Regija V4 četvrti je po veličini izvoznik u skupini EU28 (2003. držala je šesti položaj), što je svrstava uz bok s najvećim europskim izvoznicima. Zemlje skupine V4 istovremeno su uspješne i na vanjskim tržištima: njihov izvoz u zemlje koje nisu članice EU28 učetverostručio se od 2003.

S druge strane, proširenje EU otvorilo je zapadnoeuropskim tvrtkama jedinstvenu priliku za izgradnju novih ili proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta u zemljama skupine V4, što ih je učinilo konkurentnijima kako na unutarnjem tržištu EU, tako i na vanjskom tržištu. Najsnažnijom izvozno orijentiranom industrijom u zemljama skupine V4 postala je automobilska industrija. Zemlje skupine V4 svojim rezultatima kontinuirano nadmašuju stare zemlje članice kad je riječ o proizvodnji automobila, a zemlje članice skupine V4 postale su najvećim proizvođačem automobila u EU nakon Njemačke.

Uz liberalizaciju trgovine, najvažniju ulogu u napretku zemalja skupine V4 odigrali su europski fondovi, omogućivši projekte kojima je unaprijeđeno infrastrukturno okruženje i znatno poduprijevši razvoj malog i srednjeg poduzetništva. U Kohezijskoj politici za razdoblje 2014-2020. u proračunskoj raspodjeli za zemlje skupine V4 predviđeno je daljnjih 135,4 milijarda eura.

Komentari