Trebate li mijenjati karijeru svakih 10 godina? Psihijatar tvrdi da je promjena ključ uspjeha

94
karijera

Psihijatar je ustvrdio da je promjena djelatnosti u karijeri svakog desetljeća ključna za osjećaj ispunjenosti.

Nassir Ghaemi, profesor psihijatrije na medicinskom centru Tufts u Bostonu, rekao je kako vjeruje da je ‘najveća prepreka uspjehu – uspjeh.’

Govoreći u Psychology Today, stručnjak vjeruje da ljudi koji se previše osjećaju ugodno u bilo kojem području svog života mogu prestati napredovati i na kraju se osjećati neispunjeno. Dodao je da, kako bi nastavili napredovati, ljudi moraju svakih deset godina promijeniti značajan dio svog života, poput hobija ili posla.

Psihijatar je tvrdio da bi promjena mogla donijeti veće nagrade i učiniti vas sretnijim od onoga što ste radili do tada, dodajući da nikada nećete znati ako ne pokušate živjeti drugačije.

“Trebali biste promijeniti ono što radite ili kako živite svakih deset godina”, rekao je

Dodao je da se vremenski raspon može promijeniti, ovisno o tome jeste li uspješni ili neuspješni. Ako stvari krenu loše, rekao je da bi se isplatilo napraviti promjenu nakon pet godina. U međuvremenu, ako karijera ide dobro, predložio je produljenje na najviše 15 godina.

“Prečesto mislimo da bismo trebali napraviti promjenu samo ako stvari ne idu dobro ili ako na neki način ne uspijevamo. Tako je. Ali ono što ne shvaćamo je da bismo trebali napraviti promjene čak i kada uspijemo”, dodao je.

Također je rekao da nema potrebe osjećati se zaglavljenim u jednom području stručnosti – umjesto toga sugerira da osoba napreduje samo ako se stalno suprotstavlja izazovima.

Psihijatar je rekao da je svjedočio iskustvu vlastite kćeri, koja je upravo diplomirala na fakultetu, kako se mučila s odabirom karijere jer je na posao gledala kao na nešto što ćete raditi do kraja života.

Nećete dosegnuti svoj puni potencijal ako ne istražite druga područja

Nassir je tvrdio da nitko ne bi trebao razmišljati u takvim terminima, već bi umjesto toga trebao željeti istražiti sve predmete u kojima može biti dobar, što zahtijeva napuštanje svoje zone udobnosti.

Dodao je da neki ljudi zapnu na određenim poljima jer su u tome uspješni, ne razmišljajući o tome da bi u nečem drugom mogli biti još bolji. Psihijatar je dodao da ljudi nikada neće dosegnuti svoj puni potencijal ako ne istraže druga područja u kojima bi mogli postati majstori.

Nassir je citirao rad stručnjaka za sreću Aarona Brookesa, koji je zagovornik mijenjanja posla svakog desetljeća. Brookes je bio glazbenik u svojim 20-ima, koji je kasnije doktorirao i postao ing. ekonomije, a nakon 15 godina prešao u polje predavanja. Zatim je bio na čelu neprofitne organizacije American Enterprise Institute, a kasnije je postao pisac, profesor na Harvardu i guru sreće. Nassir je tvrdio da je sa svakom promjenom karijere Brookes dobivao sve više utjecaja, zahvaljujući svojoj višestrukoj karijeri.

Također je spomenuo Davida Sacketta, jednog od utemeljitelja ‘medicine temeljene na dokazima’ (EBM), koja je opisana kao ‘savjesno, eksplicitno i razborito korištenje trenutno najboljih dokaza u donošenju odluka o skrbi za pojedinačne pacijente.’

Sackett je vjerovao da ako postanete stručnjak u nekom području, trebate odustati, jer vas to što postajete stručnjak sprječava u daljnjem napredovanju.

Tvrdio je da ljudi koji su stručnjaci ostatak života provedu braneći ideje do kojih su došli ranije u svojoj karijeri. Također je smatrao da biste trebali prijeći na svladavanje drugog, možda još važnijeg područja, kako biste postigli veće stvari u životu.

Izvor: Daily Mail

L.B.

Komentari