Obilježavanje Europskog dana jednakih plaća – javna tribina „Ma što vi u stvari hoćete?

89
Europski dan jednakih plaća

”Jesmo li ravnopravne?” zapitale su se u srijedu, 15. studenog 2023. sudionice istoimene javne tribine, koja je održana u ”Akvariju” na Kampusu Sveučilišta u Rijeci. Tribina, na kojoj se tražila stolica više, održana je povodom obilježavanja Europskog dana jednakih plaća, a nosila je podnaslov: ”Rodna ravnopravnost i borba protiv diskriminacije u Primorsko-goranskoj županiji i kako nam EU projekti u tome mogu pomoći?”. Tribinu su zajednički organizirale Primorsko-goranska županija i PRIGODA – Razvojna agencija Primorsko-goranske županije.

Uvodna izlaganja o utjecaju EU projekata na rodnu ravnopravnost i suzbijanje diskriminacije podnijeli su Vedran Kružić, ravnatelj i Srđan Kerčević iz PRIGODA-a. Uslijedila je panel-rasprava u kojoj su sudjelovale istaknute predstavnice jedinica lokalne samouprave, akademske zajednice, gospodarskog sektora te civilnog društva:

prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci
Marina Medarić, zamjenica primorsko-goranskog župana
Sandra Krpan, zamjenica gradonačelnika Rijeke
prof. dr. sc. Daniela Gračan, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija
Sandra Uzelac, članica Uprave i glavna izvršna direktorica Brodogradilišta ”Viktor Lenac”
dr. sc. Maja Šimunić, direktorica prodaje, Hilton Rijeka – Costabella Beach Resort & Spa
Jovana Čutul, predsjednica Udruge Žene za otok

Moderirala je Ermina Duraj, predstojnica Kabineta župana Primorsko-goranske županije.

Tribina je prevođena i na znakovni jezik.

Moderatorica je uvodno konstatirala činjenicu da je satnica muškaraca danas u Europi viša za 12,7 % u odnosu na žene, pa bi se moglo ustvrditi da žene mjesec i pol dana u godini žene rade ”besplatno”! Zato je Europske komisija ustanovila 15. studenog kao Dan ravnopravnosti plaća.

Hrvatska po nejednakosti dohotka na 118. mjestu

Vedran Kružić iznio je podatke koji pokazuju da je Hrvatska nažalost podijeljena pa onda i nepravedna; tek 49. na svjetskom indeksu sreće, a po nejednakosti dohotka 118. mjestu. Također, samo je 10 % čelnica lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj. Brojke kažu da bolje prolaze mlađe radnice te kako je nejednakost mnogo više izražena u privatnom sektoru. Hrvatska se po tim pokazateljima nalazi u europskom prosjeku. ”U tijeku je zelena digitalna i energentska tranzicija. Ali i prigoda da stvorimo Europu većih i pravednijih šansi”, zaključio je Kružić.

Srđan Kerčević iznio je nemile statistike prema kojima još uvijek 62 % žena obavlja tradicionalne kućanske poslove, a samo 12 % muškaraca. Hrvatska na raspolaganju do 2030. ima sredstva u iznosio od dva državna proračuna na području rodne ravnopravnosti i srodnih tematika i to treba iskoristiti, zaključio je Kerčević.

Marina Medarić istaknula je: ”Nažalost, još uvijek moramo razgovarati o ovim nejednakostima. Sanjam o uređenom društvu kada više nećemo morati naglašavati da smo žene, kada će to postati potpuno nevažno, jer ćemo sve uistinu i biti ravnopravne. Balansiranje između profesionalnog i obiteljskog života još je uvijek jako prisutno. Inspirirajmo danas jedne druge, budimo jedne drugima nadahnuće”!

”Ima žena koje mogu glasno i jasno reći što ih smeta, gdje su zakinute i što još uvijek treba popraviti, ali i kako se može i na koji način, uvjetno rečeno ‘uspjeti’ u muškom svijetu. To su sposobne i hrabre žene i takvih je žena sve više. Ali, okuženje je ipak i dalje pretežno patrijarhalno i sasvim je druga priča to kakav će odjek njihove riječi imati”, kazala je rektorica Prijić Samaržija.

Zamjenica gradonačelnika Krpan naglasila je kako žene u politici trebaju jedna drugima biti pomoć i podrška; jedna drugoj ‘držati ljestve’, što često nije slučaj. Pohvalila se i činjenicom da u trenutnom sastavu gradske uprave Rijeke čak 8 od 10 odjela drže pročelnice (dok je u PGŽ-u slučaj slučaj – 8 od 11 odjela).

Upitana o tome kakav je osjećaj biti jedina žena u trenutnom sastavu Rektorskog zbora Republike hrvatske, rektorica je odgovorila: ”Donedavno smo bile dvije rektorice, no profesoricu Vican nedavno je zamijenio novoizabrani rektor u Zadru pa sam ostala jedina žena. Moj glas u Rektorskom zboru se čuje, ali ne onoliko koliko bih ja htjela. Na Sveučilištu u Rijeci u jednom smo trenutku ‘probili stakleni strop’ i imali smo u Senatu više dekanica nego dekana, no trenutna situacija je takva da je ponovno više dekana, iako smo imali dekanice i u prirodnim i tehničkim znanostima, ne samo u društvenim i humanističkim”.

Profesorica Gračan radi u ”ženskom kolektivu” i sama je navela kako uz 80 % nastavnica imaju i čak 83 % žena u administraciji. ”Sada imamo dekana, no na posljednjim su se izborima i javila samo dvojica muškaraca. Koliko žene danas uopće žele čelne pozicije?”, zapitala se.

Prva žena ”Viktora Lenca” Sandra Uzelac naglasila je kako u ”Lencu” nema razlike u primanjima žena i muškaraca. ”Djelatnost našeg poduzeća je tehnička, a djevojke manje završavaju (berem je tako bilo ranije) tehničke fakultete. Stoga je i logično da imamo zaposlenih mnogo više muškaraca, ali tu ne pravimo razliku. Činjenica jest da će se stoga žena teško probiti na rukovodeću inženjersku poziciju. U cijelom ”Lencu” imamo samo 15-ak žena i samo nekoliko rukovoditeljica. Iskreno, pretpostavljam da je mnogo lakše ženama koje nemaju obiteljskih obveza ili ih imaju manje. Meni je primjerice, pomagala uvijek majka koja je s 50 godina išla u mirovinu i tada su žene mogle čuvati svoje unuke i tako pomoći svojim kćerima. Danas svi radimo do 65. godine pa je to neizvedivo…”, zaključila je Uzelac.

Dr. Šimunić, koja vodi marketing Hiltona te je proglašena najboljom voditeljicom marketinga u Hilton grupaciji za 2022. godinu, iznijela je svoje iskustvo: ”Kod nas su žene itekako uključene i imamo rekla bih idealne politike ravnopravnosti spolova. Osobno nikada u životu nisam osjetila nikakvu rodnu diskriminaciju, no sjećam se da su nekada ipak bile nešto nešto veće plaće muškaraca. Tu smo možda i same krive, jer smo možda preskromne! Muškarčeva podrška poslovno uspješnoj ženi vrlo je, vrlo važna, posebno u preuzimanju mnogih obiteljskih obveza.”

Jovana Čutul, koja na Krku slaže kamen po kamen ‘palaču’ ženske poduzetničke mreže, kazala je kako ima sjajan networking sa ženama poduzetnicama. ”Nas je sada 40-ak i međusobno se nastojimo podupirati i učiti jedna od druge. Moram istaknuti kako smo mi koje smo ovdje zapravo vrlo privilegirane, a mnoge žene nemaju prilike niti poslušati ovakve rasprave… Ja sam na jednoj nezavisnoj listi i vijećnica sam u Vijeću Grada Krka. Potičem sve žene da se bave politikom i da se aktivno uključe u lokalnu politiku!”

Ermina Duraj zahvalila je sudionicama i publici, pozvala svih na idući Weekend Women Festival u Rijeci te najavila kako će se radionice sa sličnom tematikom nastaviti održavati i ubuduće.

Komentari