Nakon Njemačke i druge EU zemlje otvaraju granice Hrvatima

209

Trinaest članica Europske Unije uvelo je privremene restrikcije za hrvatske radnike nakon našeg pristupanja Uniji 2013.: Grčka, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Cipar, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija, Španjolska, Luksemburg, Italija i Malta.

Prije nekoliko dana Njemačka je potvrdila kako će ograničavanje zapošljavanja ukloniti od 1. srpnja. Belgija i Luksemburg će vrlo vjerojatno uskoro napraviti isto, iako, postoje tu poprilične razlike u brojevima. Luksemburg je u protekle dvije godine Hrvatima izdao samo 7 radnih dozvola, dok se u slučaju Njemačke ta brojka kreće oko 26 000 i to uglavnom za sezonske poslove.

Slovenija, Velika Britanija i Austrija, koja zadnje vrijeme bilježi rast nezaposlenosti, nemaju namjeru maknuti postojeća ograničenja. Podsjetimo se, ona mogu biti na snazi najviše sedam godina od pristupanja Hrvatske Uniji.

To što će ograničenja zadržati vjerojatno i Grčka ne zabrinjava ama baš nikog, svima onima koji odluče potražiti posao u inozemstvu kudikamo je važnije da skandinavske zemlje i Irska nisu uopće uvodile zabrane i ograničenja.

Prema novom izvještaju IFAD-a (International Fund for Agriculture and Development), naslovljenom “Sending Money Home: European flows and markets”, radnici migranti u Europi prošle su godine poslali u svoje matične zemlje oko 110 milijardi dolara. Te su doznake došle do 150 milijuna ljudi, što je populacija Njemačke i Francuske zajedno.

Europa čini samo 10% svjetskog stanovništa, no zato ima 20% svih radnika migranata i 25% njihovih doznaka u matične zemlje

Hrvatski radnici u europskim zemljama (koji čine oko 80% svih radnika izvan Hrvatske) kući su poslali preko 1,5 milijardi dolara. Stoga ne čude izjave njemačkih ministara kako će otvaranje njemačke granice biti dobro kako za Njemačku, tako i za Hrvatsku. Koliko taj odljev znanja i radne snage odgovara nama, vjerojatno ste svjesni i sami…

Kompletan IFAD izvještaj možete pogledati ovdje.

Komentari