Kultura mora biti dostupna svima

75

london-artshub

Ovogodišnja dodjela američke filmske nagrade Oscar pretrpjela je teške kritike zbog manjka raznolikosti među nominatima, odnosno debele (pre)zastupljenosti bijelaca i to baš u društveno napetim vremenima čestih rasnih prosvjeda i nemira. Neki govore o povratku u devedesete (zvuči poznato?), a da situacija nije baš najbolja ni u Velikoj Britaniji, pokazuje nedavno objavljena studija.

Prema njoj, raznolikost radne snage u Velikoj Britaniji se progresivno smanjuje proteklih pet godina, a pristup mogućnostima za kreativno samoizražavanje vrlo je ograničen za mnoge žene, etničke manjine i invalide. Kultura bi trebala biti relevantna i reprezentativna na način da joj može pristupiti svatko, no praksa pokazuje neke druge brojke. Primjerice, premda tamnoputi, Azijati i druge etničke manjine čine oko 14% ukupne populacije, te oko 40% u Londonu, u kreativnoj su industriji zastupljeni s kudikamo manje od 10%.

Spomenuta studija naglašava kako nije poanta prisiljavati ikoga da sudjeluje u kulturnim događanjima ili se bavi nekim kreativnim poslom, već da se svima treba pružiti mogućnost da tim aktivnostima obogati život. Ukoliko umjetnost nastavi biti orijentirana prema bijeloj srednjoj klasi, uglavnom zbog profita, riskira svojevrsnu sklerozu kulturnog izražavanja u drugim zajednicama i zakidanje nekih budućih generacija građana, što onda povlači za sobom pravi domino-efekt.

Ne treba čuditi ovako ozbiljan stav Britanaca spram ovih grana industrije, jer su oni njihovu važnost shvatili pred više desetljeća i shodno tome krenuli u strateška ulaganja. Danas im kreativna industrija doprinosi GDP-u s 8%, što je najviše u EU. Normalno, žele takav postotak zadržati, pa i pojačati ga.

Glazba, film, moda, dizajn, kompjuterske igre, oglašavanje, digitalni mediji, izdavaštvo i ostalo što spada pod kreativnu industriju imaju veći potencijal rasta i razvoja od recimo brodogradnje ili teške industrije. Već sada u EU više od 7 milijuna ljudi radi u kulturnoj i kreativnoj industriji, što je dva puta više nego u autoindustriji i pet puta više nego u telekomunikacijama.

Nego, pravo je pitanje, vidimo li i mi sebe tu negdje? Gdje su naše strategije i istraživanja?

B.Ž.

Komentari