Koliko zarađujemo, na što trošimo i gdje ostavljamo svoje plaće?

331

Početak nove godine vrijeme je analiza i osvrta na staru. Iako smo već dobrano zakoračili u 2012. godinu, još uvijek doznajemo nove podatke o raznim ekonomskim istraživanjima u 2011.godini.

Prema Gfk ekonomskoj slici Hrvatske u prošloj godini, otkriveno je kako je gotovo tri četvrtine kućanstva imalo nedostatne prihode. Prosječno hrvatsko kućanstvo mjesečno je raspolagalo sa 6.610 kn, ili godišnje s iznosom od oko 79.326 kn. Pri tom su mjesečni prihodi bili najviši u Zagrebu-oko 7.690 kn, slijedi Istra i Primorje s oko 7.155kn, a najmanje se zarađivalo u Slavoniji, tek 5.528kn. Uzmemo li u obzir subjektivne procjene ispitanika koji smatraju kako je za zadovoljenje osnovnih potreba obitelji potreban mjesečni prihod od 8.824kn, dolazimo do razlike između želja i realnosti od 2.214kn.

A na što se u današnje vrijeme teško zarađeni novac najviše troši? Tu i dalje prednjače troškovi hrane i pića-oko 29%. Pridodamo li tome i stanarinu dolazimo do jasne računice u kojoj visokih 48% posto odlazi na osnovne i za egzistenciju neophodne troškove. Zanimljivo, unatoč poražavajućoj statistici, čini se kako su se Hrvati ponašali vrlo racionalno i štedljivo u protekloj godini te su stoga kućanstva trošila manje u odnosu na 2010.godinu. Štedjelo se na hrani i piću, stanovanju, prometnim troškovima, duhanu i cigaretama, mobitelima. Manje se i shoppingiralo, što potvrđuju podaci smanjene potrošnje na odjeću i obuću od 12%. Jedino gdje se, doduše prisilno, nije štedjelo jesu stambeni krediti, a povećanju izdavanja od 29 % u tom segmentu uvelike je pomogao i fijasko sa „švicarcima“.

Najomraženija riječ u hrvatskom vokabularu već je duže vrijeme recesija. No, možda nam je ona donijela i nešto dobro-veću disciplinu i kontrolu vlastitih financija. Naime, stezanje remena odvijalo se na sve strane a porastao je i iznos uplata raznih bankovnih štednja koje redovito uplaćuje petina građana Hrvatske.

U kontekstu kupovine osnovnih namirnica, hrane, pića i higijenskih potrepština, Hrvati najčešće kupuju u Konzumu. Tko se još sjeća malih privatnih trgovina mješovitom robom? Iz današnje perspektive ti mini dućani, butige iz susjedstva, gdje se uvijek sretne nekog poznatog, a prodavačica zna cijelo vaše obiteljsko stablo, čine se kao relikvija iz nekog pradavnog doba. Danas se dakle ide u Konzum koji je prošle godine otvorio svoju tisućitu prodavaonicu u regiji. Ovaj domaći trgovački lanac prometnuo se u tržišnog lidera. Odmah iza njega, u top 10 trgovačkih lanaca nalaze se njemački Lidl i Kaufland. Među prvih pet mjesta na maloprodajnom tržištu je još jedan naše gore list- trgovački lanac Plodine. Vodećih deset maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj je u prvoj polovici 2011. godine zauzimalo 74% tržišta. Slična situacija prisutna je i u razvijenim zemljama Srednje i Istočne Europe koji imaju jako visoke udjele top deset trgovačkih lanaca, primjerice Češka i Slovačka. S druge strane, manje zemlje u regiji pokazuju suprotan trend-imaju manje koncentrirano tržište.

Suma sumarum, hipermarketi i supermarketi velikih trgovačkih lanaca su in, dok su mali dućani već odavno out i bilježe konstanti pad na tržištu.

 Maša Delić

Komentari