Jeste li blizu sindroma izgaranja?

30

Svjetska zdravstvena organizacija redefinirala je termin sindrom izgaranja, koji je povezan s kroničnim stresom na poslu. Zaria Gorvett kaže kako postoji razlika između užurbanog načina rada i nečeg znatno ozbiljnijeg. Ukoliko biste u 1970-im godinama rekli da patite od sindroma izgaranja, mnogi bi samo podigli obrve. U to se vrijeme termin neformalno koristio za opisivanje nuspojava koje su imali korisnici teških droga poput opće prigušenje mentalnih sposobnosti.

Međutim, 1974. godine njemačko-američki psiholog Herbert Freudenberger je prvi put prepoznao sindrom izgaranja u New Yorku u Klinici za ovisnike i beskućnike. No, Freudenberger nije razmišljao o ovisnicima. Volonteri su izuzetno patili, njihov rad je bio intenzivan i mnogi su se počeli osjećati demotivirano i emocionalno iscrpljeno. Freudenberger je ovo stanje definirao kao stanje iscrpljenosti uzrokovano dugotrajnim prekomjernim radom, a za opisivanje istog koristio je termin izgaranje. Njegova popularnost je bila eksplozivna, a danas je izgaranje globalni fenomen. Samo u Velikoj Britaniji 595 000 ljudi je patilo od stresa na radnom mjestu 2018. godine. Sindromu izgaranja skloni su i sportaši, youtuberi, poduzetnici pa čak i u konačnici Freudenberger.

Krajem travnja Svjetska zdravstvena organizacija najavila je da će ovaj problem biti razrađen u priručniku Međunarodne klasifikacije bolesti, gdje će se sindrom izgaranja opisati kao rezultat kroničnog stresa na radnom mjestu koji se uspješno ne upravlja. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji sindrom izgaranja ima 3 elementa: osjećaj iscrpljenosti, mentalna odvojenost od posla i lošiji rad na poslu.

Work-stress

“Mnogi bi znakovi i simptomi pred izgaranje bili vrlo slični depresiji”, kaže Siobhán Murray, psihoterapeutkinja iz okruga Dublin, Irska, i autorica knjige o izgaranju „The Burnout Solution“. Murray predlaže da se pazite na grozne navike poput povećane potrošnje alkohola i oslanjanja na šećer da biste preživjeli radni dan. Pazite i na osjećaje umora koji neće nestati. “Tako da čak i ako spavate dobro, do 10 ujutro već odbrojavate sate do spavanja. Ili nemate energije za vježbanje ili šetnju.” Čim se počnete osjećati ovako, Murray savjetuje odlazak liječniku: „Depresije i pre-izgaranje vrlo su slični, ali tek nedavno je izgaranje postalo medicinsko stanje iako još uvijek nije klasificirano kao profesionalni fenomen.“ Veoma je važno potražiti pomoć medicinskog stručnjaka koji može razlikovati depresiju i izgaranje jer iako postoji mnogo mogućnosti liječenja depresije, izgaranje se najbolje rješava mijenjanjem životnog stila.

No, kako prepoznati izgaranje? Murray kaže: „Stres je stvarno važan, a anksioznost nas motivira da nešto radimo dobro. Kada smo izloženi stresu i anksioznosti, ne možemo se opustiti i to se pretvara u izgaranje.“ Uzmite za primjer neki veliki projekt na kojem ste radili i zbog kojeg niste spavali. Murray sugerira da ukoliko se i dalje osjećate nemirno kad je projekt završio, vrijeme je da razmislite jeste li izloženi riziku od izgaranja. Još jedan znak približavanja izgaranju je cinizam – osjećaj da vaš rad ima malo vrijednosti, podložnost razočaranju i izbjegavanje društvenih kontakata. Psihoterapeut iz Londona specijaliziran za sindrom izgaranja Jacky Francis Walker preporučuje potragu za posljednjim znakom izgaranja, nepokolebljivim osjećajem da kvaliteta rada počinje propadati: „Ako su u stanju iscrpljenosti, onda ljudi nisu u svom normalnom rasponu mogućnosti.“

Jedini način da se zaustavi izgaranje je ukloniti temeljni problem. Murray kaže: „Što se događa u vašem životu, a što vas privremeno i trajno može opustiti? Možda puno spavanja može oporaviti problem znakova izgaranja primjerice.“ Walker s druge strane ima program u 3 koraka koji otkriva zašto postoji neusklađenost između onoga što osoba može ponuditi i ono što osjeća da bi se od nje tražilo. Walker je rekao „Ponekad je to zato što osjećaju potrebu da budu previše savršeni ili mogu imati sindrom samozadovoljstva u kojem moraju raditi vrlo naporno da bi se prikrili kako nisu baš tako dobri kao što svi misle.“

Stressful-Work-Day

Ipak, problem se ponekad može nalaziti i u radnom okruženju. Studija provedena na 17 500 radnika pokazala je da izgaranje može proizaći iz nepravednosti na poslu, neupadljivosti i nedostatka jasnoće u tome što bi rad trebao uključivati. Radnici su također istakli i nedostatak podrške od strane menadžera i vremenski pritisak. Walker komentira: „Drugi problem može biti u tome što se vrijednosti tvrtke ozbiljno sukobljavaju s vlastitim vrijednostima, što stvara osjećaj napetosti i disonance, jer rade nešto u što ne vjeruju.“

Bez obzira na uzrok vašeg izgaranja, Murrayov je najbolji savjet biti ljubazan prema sebi. Ključni pokretač sindroma izgaranja je kultura koja želi sve. Nije jednostavno voditi zdrav društveni život i realizirati veliki projekt, a istodobno ispuniti i sve osobne ciljeve. Ključno je dati prednost jednoj stvari i ne očekivati previše od sebe. Ukoliko smatrate da ste blizu sindromu izgaranja, napravite korak unatrag, shvatite što je pogrešno i opustite se.

Izvor: BBC

Komentari