Jan de Jong: “U Hrvatskoj moramo osigurati da i druge industrije postanu jednako jake kao i turizam”

Jan de Jong je uspješan mladi poduzetnik rodom iz Nizozemske. Ipak, svoj dom je pronašao u Splitu, a začetnik je ideje o uvođenju vize za digitalne nomade u Hrvatskoj.

124

U Hrvatsku ste došli iz Nizozemske prije 14 godina. Kako ste se odlučili na taj potez?

Kad sam imao 17 godina, počeo sam raditi u M + Group u Nizozemskoj. To je bio kontakt centar, koji je osnovao moj prvi poslovni partner – Mato Božić. Upisao sam zadnju godinu na sveučilištu, gdje sam studirao Marketing i morao sam napisati završni rad. Pitao sam Matu sviđa li mu se ideja da odem u Hrvatsku da napišem završni rad – i da započnem kontakt centar u Hrvatskoj. Kad sam diplomirao, izgradio sam kontakt centar u Splitu u Hrvatskoj koji je tada zapošljavao 32 ljudi.

Ova je tvrtka nastavila brzo rasti. Danas je M + Grupa uvrštena na Zagrebačku burzu i zapošljava preko 7000 ljudi. Osobno sam prodao svoj kapital 2016. godine, nakon čega sam osnovao tvrtku Webpower Adria.

Planirate li se vratiti u Nizozemsku?

Zasad ne. Planiramo svoju budućnost u Hrvatskoj. Moja supruga je Hrvatica, ovdje se rodilo naše četvero djece i osobno se osjećam kao kod kuće u Hrvatskoj. Zaista uživamo živjeti u najljepšoj europskoj zemlji i što duže živim ovdje, mislim da će biti teže napraviti taj korak natrag u Nizozemsku.

IMG-20200807-WA0016

Koja je osnovna razlika između Hrvata i Nizozemaca?

Rekao bih da su Hrvati strastveniji i da znaju bolje uživati ​​u odnosu na Nizozemce. Hrvati su sjajni domaćini, njihova su vam vrata uvijek otvorena – a onda zajedno jedemo i pijemo. Također, „kultura kave“ je vrlo različita. U Hrvatskoj ljudi žive više na otvorenom u odnosu na Nizozemce. Možda to ima veze i s vremenom … Općenito, jednostavno više volim mediteranski način života, nego život u Nizozemskoj.

Postoje li razlike u poslovanju u Nizozemskoj i Hrvatskoj?

Moram priznati, nikad zapravo nisam poslovao u Nizozemskoj. Ono što znam jest da su Nizozemci vrlo izravni u komunikaciji. Ne volimo zaobilaziti grm – kažemo sve onako kako jest i ne volimo gubiti vrijeme. To je sporazum koji poštujete u Nizozemskoj. Nizozemci su vjerojatno točniji. Ono što je također izvanredna razlika jest da mnogi ljudi u Nizozemskoj imaju mogućnost raditi određeno vrijeme što u Hrvatskoj nije slučaj. Mnogi ljudi rade 16, 24 ili 32 sata tjedno.

Koji biste savjet dali poduzetnicima?

Kupac / klijenti ne kupuju od tvrtki, već od ljudi. Usredotočite se na dobru strategiju sadržaja, koja uključuje osobno brendiranje pa čak i vlasnika tvrtke. Imati snažan osobni brend poduzetnika omogućuje vam zapošljavanje boljeg osoblja i stvara želju kod ljudi / tvrtki da posluju s vama.

Što se može poboljšati u poduzetništvu u Hrvatskoj?

Rekao bih da bi hrvatsko poduzetništvo imalo koristi od više kreativnosti. Biti kreativniji u smislu iskorištavanja novih poslovnih prilika, kreativnije u smislu kako prilagoditi / pripremiti svoje poslovanje za stalno promjenjivo okruženje u kojem radimo i kreativniji u načinu na koji vodimo marketing – posebno u izvoznom marketingu.

Osnovali ste nekoliko tvrtki. Možete li nam reći nešto više o tome? S kojim ste se izazovima susreli?

2007. osnovao sam M + Group u Hrvatskoj. Danas M + Group zapošljava preko 7.000 zaposlenika i uvrštena je na Zagrebačkoj burzi. Izašao sam iz M + Grupe 2016. Tada smo u našem zagrebačkom uredu zapošljavali preko 400 ljudi.

Nakon prodaje dionica M + Grupe, osnovao sam Webpower Adria. S ovom tvrtkom postali smo prva tvrtka u regiji specijalizirana za marketing putem e-pošte i marketinšku automatizaciju. Danas služimo oko 100 tvrtki, pružamo im naše SaaS i podržavamo ih u njihovim marketinškim aktivnostima putem e-pošte.

Godine 2020. osnovao sam još jednu tvrtku pod nazivom Crop. S Cropom namjeravamo donijeti nizozemsku visokotehnološku poljoprivrednu tehnologiju (staklenike) u Hrvatsku. Naša je misija osigurati da Hrvatska postane manje ovisna o uvozu hrane i u konačnici pomoći Hrvatskoj da ponovno postane država izvoznica hrane, kao što je nekad bila.

Izazovi u svim tim poduzećima bili su različiti. U M + Grupi naš je najveći izazov uvijek bio „novčani tijek“. Mnogo smo godina zaredom vrlo brzo rasli. A brz rast zahtijeva puno novca.

U Webpower Adria naš najveći izazov uvijek je bio pronaći kolege koji se razumiju u „marketing e-pošte“. Ovo je bio sektor koji u Hrvatskoj nije dovoljno razvijen, tako da nema puno ljudi s takvim iskustvom. Dakle, u Webpoweru zapošljavamo uglavnom zbog stava, a ne zbog iskustva. Ako nam nove kolege daju ispravan stav, tada ćemo im pružiti iskustvo (s vremenom).

Već s 19 godina postali ste voditelj call centra M + group. Kako ste uspjeli postići tako brz uspon u karijeri u tako mladoj dobi?

Bila sam mlada, ambiciozna, komunikativna osoba – i na pravom mjestu u pravo vrijeme. Kada sam imao 17 godina, počeo sam raditi za ovaj mali kontakt centar (samo 16 mjesta), a u godinama koje su slijedile ova je tvrtka brzo rasla. Biti među agentima s najboljom prodajom u tom kontakt centru

Kada ste počeli razvijati poduzetnički duh?

Odrastao sam s mnogim poduzetnicima oko sebe. U mojoj obitelji imamo mnogo poduzetnika, a također su i mnogi prijatelji mojih roditelja posjedovali vlastite tvrtke. Kad sam imao 12 godina, znao sam da želim pokrenuti vlastiti posao. Naravno, tada nisam znao točno koju vrstu posla, ali me trgovina uvijek zanimala. Nikad nisam ništa radio u trgovini. Oduvijek sam radio u uslužnoj industriji.

Kako izgleda vaš radni dan?

Sretan sam što mogu reći da se gotovo svaki radni dan razlikuje. Uključen sam u nekoliko tvrtki istovremeno, tako da moja pažnja često ide tamo gdje je najpotrebnije ili tamo gdje mogu napraviti najveću razliku. Postoje razdoblja kada je to vrlo intenzivno, kada ima puno stvari za raditi na mnogo različitih frontova. Ali postoje i trenuci, često nakon postizanja nekih velikih prekretnica u poslu, kada se pokušavam opustiti i razmisliti. Tada smo u potrazi za novim idejama i inspiracijom. Mozak je uvijek aktivan u potrazi za odgovorima i rješenjima novih izazova s ​​kojima se svakodnevno susrećemo.

Kako ste ušli u svijet digitalnih nomada?

Na virtualnoj konferenciji pitali su me kako Hrvatsku možemo pretvoriti u cjelogodišnju destinaciju. Nakon čitanja nekih članaka Total Croatia Newsa, pogled mi je pao na riječi „Digitalni nomadski turizam“. Tijekom virtualne konferencije podijelio sam svoje stavove o tome kako vjerujem da digitalni nomadi mogu pomoći Hrvatskoj da postane cjelogodišnja destinacija i nastavio sam promovirati ovaj koncept na LinkedInu. Šest mjeseci kasnije uspjeli smo promijeniti dva zakona: Zakon o strancima i Porezni zakon.

Kako Hrvatska stoji u digitalnom nomadskom turizmu u usporedbi s drugim zemljama?

Hrvatska je među prvim zemljama na svijetu primila digitalne nomade dajući im 12-mjesečne dozvole boravka. Velika prednost je svijet koji se navikao raditi od kuće ili raditi s bilo kojeg mjesta. Što se tiče infrastrukture i izgradnje zajednice, predstoji još puno posla – ali to se isto odnosi i na mnoge druge zemlje. Barem zasad imamo zakone na svojoj strani. Ostalo je na hrvatskim poduzetnicima.

Koje su prednosti i nedostaci digitalnih nomada u Hrvatskoj? Što Hrvatska treba učiniti da ostavi dobar dojam kao zemlja domaćin?

Hrvatska se mora usredotočiti na aktivnosti i prijedloge za izgradnju zajednice. Ako vidite što se, primjerice, radi na otoku Madeiri, ovo je sjajan način za razvoj zajednice digitalnih nomada. Tamo su pokrenuli prvo digitalno nomadsko selo na svijetu. U roku od nekoliko mjeseci imali su preko 4.000 registracija digitalnih nomada iz cijelog svijeta koji su željeli doći živjeti u to selo.

Je li digitalni nomadski turizam šansa za cjelogodišnji turizam u Hrvatskoj? Što bi Hrvatska trebala učiniti po tom pitanju (promjena cijena, pristupačnost …)?

Ako svoj način razmišljanja možemo preusmjeriti s brzog zarađivanja preko ljeta na zarađivanje održivog novca od turizma tijekom cijele godine, vidjet ćete da će sve više tvrtki u ugostiteljstvu prilagoditi svoje cjenovne strategije u skladu s tim.

Kakve prednosti digitalni nomadi mogu donijeti Hrvatskoj?

Osim što donose puno novog novca u hrvatsko gospodarstvo, osobno vjerujem da digitalni nomadi mogu pomoći u pozitivnom utjecaju na naše razmišljanje. Ti će pojedinci u Hrvatsku donijeti iskustva iz cijelog svijeta, ne samo iskustva s putovanja, već stvarna profesionalna iskustva.

Meeting with PM

Također ste poslali pismo premijeru Plenkoviću i postavili ga na LinkedIn tražeći od njega da razmotri uvođenje digitalnih nomadskih viza u Hrvatskoj. Kakav ste odgovor dobili od premijera Plenkovića i što vas je ponukalo na ovaj potez?

Ako želite da se vaša poruka čuje među mnoštvom, morate se ponašati drugačije od svih ostalih. Vjerujem da nitko nikada nije napisao otvoreno pismo na LinkedInu našem premijeru. Nakon mog LinkedIn posta, mainstream mediji počeli su se baviti i ovim pitanjem. Kad su me pozvali na sastanak s našim premijerom, rekao mi je da u potpunosti podržava tu ideju i da vjeruje da bi Hrvatska trebala postati među prvim zemljama na svijetu koja je počela dočekivati ​​digitalne nomade.

Također radite na osnivanju Udruge digitalnih nomada Hrvatska (Digital Nomad Association Croatia). Koja će biti svrha i cilj udruge?

Misija Udruge digitalnih nomada Hrvatska je ujediniti i služiti digitalnim nomadima. Pet ključnih točaka fokusa su: informacije, zajednica, obrazovanje, certificiranje i zastupanje

Pridružili ste se i Udruzi Glas poduzetnika. Prema vašem mišljenju, kako je Hrvatska reagirala na mjere pomoći poduzetnicima?

Dopustite mi da kažem da je Hrvatska zemlja koja više od 20% BDP-a ovisi o turizmu. Bol koju su osjećala hrvatska poduzeća bila je ozbiljna i vjerojatno veća u usporedbi s poduzećima u mnogim drugim zemljama. Također moramo priznati da Hrvatska ekonomski nije toliko jaka kao zapadnoeuropske zemlje. Uvijek pokušavamo usporediti ono što imamo s onim što imaju drugi. Istodobno bismo trebali pomno pogledati što smo učinili s onim što imamo.

Je li Hrvatska mogla bolje odgovoriti? Vjerojatno je mogla. Je li Hrvatska mogla i gore? Da, vjerojatno i to. Nadam se samo da će Hrvatska i ove godine moći imati snažnu sezonu i da će većina tvrtki imati priliku oporaviti se od ove katastrofe koju nazivamo “2020”.

Neka ovo također svima otvori oči. U nekoj drugoj zemlji niti jedna industrija ne bi smjela računati na 20% svog BDP-a. U poduzećima želimo širiti “rizike” tako što imamo raznolik portfelj klijenata. U Hrvatskoj moramo osigurati da i druge industrije postanu jednako jake kao i turizam.

Komentari