Prema istraživanju provedenom na uzorku od 1200 ispitanika iseljenih u Njemačku u protekle tri godine, najviše iseljavanju Hrvati od 25 do 45 godina, iseljavaju cijele obitelji, a samo 15 posto iseljenika razmišlja o tome da bi se možda u budućnosti vratilo u Hrvatsku.
Istraživanje koje donosi gotovo zapanjujuće rezultate proveo doc. dr. sc. Tado Jurić s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a pri analizi podataka polazi od pretpostavke da je od ulaska Hrvatske u EU iselilo između 200 i 250 tisuća hrvatskih građana, što pokazuju podaci Saveznog ureda za migracije SR Njemačke i Statističkog ureda SR Njemačke.
Najveći broj iseljenika kao razloge migracije naveo je bolje ekonomske okolnosti u inozemstvu, ali ne i nezaposlenost u domovini. Većina navodi bolje uvjete rada kao jedan od najvažnijih razloga za migraciju, a također i društveno-političke motive koji igraju bitnu ulogu pri migraciji.
„Bilo je za pretpostaviti da su pravna i ekonomska nesigurnost, nemoral političkih elita i korupcija pridonijeli iseljavanju. Ali da iseljavaju pretežito zaposlene osobe, nismo očekivali. Također nas je iznenadilo da su mnogima bili bitni tzv. „subjektivni motivi“. Mnoge motivira želja da dožive i upoznaju nešto novo ili da se usavrše u vlastitoj profesiji, što im u domovini nije omogućeno“, navedeno je u zaključcima ovog istraživanja.
Istraživanje je pokazalo da su visokoobrazovane osobe i osobe u braku znatno sklonije migriranju, te da se iselilo više žena nego muškaraca. Najveću sklonost migriranju iskazuju osobe između 25 i 45 godina. Većina iseljenih su zaposlene osobe, koje najčešće imaju završenu srednju školu (60,7 posto), dok je udio visokoobrazovanih 37,8 posto.
Kada se pogleda iseljavanje po regijama, najveću sklonost migriranju iskazuju ispitanici s područja Zagreba i središnje Hrvatske te Slavonije i Baranje.
Posebno je zanimljivo pogledati rezultate ocjene zadovoljstva „novim životom“ u Njemačkoj, prema kojima je čak 79 posto ispitanika zadovoljno, a svega 3 posto nezadovoljno. Na pitanje jesu li požalili što su odselili u Njemačku, čak 88,5 posto iseljenika odgovora da nije požalilo.
Rezultati također pokazuju da je 73 posto hrvatskih građana zadovoljno svojom plaćom u Njemačkoj, dok samo 5 posto nije zadovoljno. Čak je i po pitanju smještaja, koje se najčešće spominje kao najspornija stavka života u Njemačkoj, velika većina zadovoljna – njih 69 posto, dok je svega 7,2 posto nezadovoljno svojim smještajem.
Istraživanje pokazuje da u ovom iseljeničkogom valu iseljavaju cijele obitelji, što je u prijašnjim migracijama u Njemačku bio rijedak slučaj, navodi se u zaključcima istraživanja. Čak 52,4 posto ispitanika migriralo je zajedno s obitelji, samo 20 posto ispitanika navodi da je partner ostao u domovini, a 20,4 posto da su djeca ostala u domovini.
Većina ispitanika, njih 47 posto, navodi da je u domovini imala primanja do 500 eura neto te prema tome bila ispodprosječno plaćena. Stoga ne iznenađuje podatak da je većina iseljenih Hrvata u Njemačkoj, njih 73,1 posto zadovoljna svojom plaćom jer je realna prosječna plaća u Njemačkoj 1542 eura . Prema navodima Saveznog ureda za statistiku prosječna neto plaća u Njemačkoj je 2015. godine iznosila 1850 eura, a u Hrvatskoj 6.025 kuna = 802 EUR.
Budući da su zaposlene osobe te koje su sklonije migriranju, istraživanje je pokazalo da veliki broj iseljenih radnika motivira i želja da se usavrše u vlastitoj profesiji, odnosno nemogućnost napredovanja u vlastitoj struci u domovini. Mnogi navode da im je dosta ovisiti o pripadnosti nekoj interesnoj skupini kako bi uspjeli zadržati posao.
Nezaposlenost, tj. nemogućnost pronalaska ikakvog posla u Hrvatskoj kao važan razlog za potencijalnu migraciju navelo je 47,50 posto ispitanika.
Što se tiče pitanja povratka ili ostanka, većina se sve do mirovine odlučuje za ostanak u Njemačkoj (85 posto). Samo 15 posto razmišlja o povratku u nekom kratkoročnom ili srednjoročnom periodu, a 45 posto bi se eventualno moglo vratiti kada budu u mirovini. Za 40 posto ispitanika povratak ne dolazi ni u kojem slučaju u obzir.
Također, većina ispitanika kaže da se osjeća bolje u Njemačkoj nego u domovini. No treba navesti da ne uspiju svi stvoriti novi zadovoljavajući život u Njemačkoj. Za mnoge se migracija pokazala životnim razočaranjem. Ipak, oni su u Njemačkoj spremni na patnju – na znatno više odricanja i trpljenja nego u domovini, zato što vjeruju da će im se taj trud isplatiti. U Hrvatskoj naprosto ne vjeruju da se više vrijedi truditi, odnosno nemaju više povjerenje u dobar ishod razvoja zemlje.
Zbog svega navedenog, stoji u zaključku ovog istraživanja, očito je da Hrvatska svaka dva mjeseca izgubi onoliko stanovništva koliko je izgubila za vrijeme Domovinskog rata.
Komentari