Zajednica Grindavika proteklih je tjedana i mjeseci iskusila nemilosrdne sile prirode, još jednom dokazujući zašto se Island često naziva “Zemljom vatre i leda”.
Tri kuće u ovom gradu na poluotoku Reykjanes na jugozapadu Islanda uništene su ovog mjeseca kada se rastopljena lava izlila kroz dvije pukotine koje je stvorio vulkanski sustav Svartsengi.
Nekada uspješno ribarsko selo sa živahnim sportskim timovima i mladim stanovništvom, Grindavik sada leži prazan. Njegovi ljudi su pobjegli i počinju se suočavati sa spoznajom da možda više nikada neće moći živjeti tamo.
Tijekom protekle tri godine, poluotok – otprilike veličine West Midlandsa u Ujedinjenom Kraljevstvu – svjedočio je pet vulkanskih erupcija
Dana 10. studenoga, suočene s alarmantnim brojem potresa i sumnjom na magmu ispod grada, islandske su vlasti naredile evakuaciju Grindavika, u kojem živi približno 3800 stanovnika.
Tijekom sljedećih dana postalo je jasno da je nekoliko kuća potpuno uništeno seizmičkom aktivnošću. Stanovnici su se nadali da će se vratiti kući kako se učestalost potresa smanjuje – ali sredinom prosinca počela je snažna erupcija u nizu obližnjih kratera Sundhnuks, koja je trajala tri dana.
Duž ceste od glavnog grada, Reykjavika, do zračne luke Keflavik, koja vodi do mog grada, Reykjanesbaera, pukotina dugu gotovo 4 km izbacivala je rastopljenu lavu.
Grindavik je zasad bio pošteđen – erupcija se dogodila oko 3 km dalje – ali naknadno su otkrivene dodatne pukotine u gradu, što je natjeralo vlasti da ih zatvore i počnu popravljati oštećenu infrastrukturu.
Tragedija se dogodila 10. siječnja kada je muškarac koji je radio u gradu pao kroz jednu od pukotina. Nakon kratke potrage, operacija je prekinuta zbog opasnosti.
Četiri dana kasnije, još jedna erupcija počela je opasno blizu Grindavika.
U tjednima koji su prethodili siječanjskoj erupciji, vlada je odlučila podići zaštitne zidove u pokušaju da spriječi lavu koja teče prema Grindaviku i obližnjoj geotermalnoj elektrani Svartsengi.
Prvih nekoliko sati zaštitni zidovi pokazali su se korisnima, iako se pukotina donekle otvorila kroz jedan od zidova.
To je značilo da je nešto lave teklo prema gradu, ali zidine su većinu toga držale podalje.
Ipak, lava se krenula izlijevati u grad. Pukotina se otvorila manje od 100 m od kuća u Grindaviku, a svaki onaj koji je prvi reagirao na licu mjesta došao je do zaključka da se zapravo ništa ne može učiniti da se spase kuće. Svjedočili smo najvećoj prirodnoj katastrofi koju je Island vidio u 51 godinu.
Zalijepljeni za svoje televizore, Islanđani su gledali kako lava guta prve kuće – nadrealni i srceparajući spektakl. Iako je erupcija kratko trajala, tri su kuće izgubljene.
Sada, u veljači, ljudi iz Grindavika nalaze se raštrkani diljem zemlje, ne mogu živjeti u svom rodnom gradu
Pall Valur Björnsson je morao napustiti svoj dom u Grindaviku i otići u Reykjavik i smatra da vlada nije dovoljno pomogla u ublažavanju neizvjesnosti koju stanovništvo grada osjeća u pogledu svoje budućnosti.
“Do sada su sve njihove akcije karakterizirale žurba i zbunjenost, a informacije dane stanovnicima Grindavika zbunile su ljude umjesto da riješe probleme”, požalio se.
“Sva administracija oko tih napora bila je potpuno neprihvatljiva i jasno je da oni koji su reagirali nisu ni na koji način bili spremni za ovakav događaj, što je apsolutno nevjerojatno s obzirom na to da su ti potresi i erupcije započeli prije tri godine.”
Njihovi su životi izokrenuti od 10. studenog. Vlasti im nisu odredile datum povratka i nije jasno hoće li grad ikada biti siguran za život. Čak i ako se stanovnicima dopusti povratak, neki bi mogli biti previše traumatizirani da bi se vratili.
“Prošlo je 80 dana od evakuacije. U tih 80 dana ljudi iz Grindavika nisu imali dom”, objasnila je jedna žena. “Naša zajednica je pogođena i nemamo pojma što nam budućnost nosi.”
Govoreći o detaljima evakuacije, zatvaranja Grindavika i smrti jednog čovjeka u gradu, rekla je da je bilo previše tragedija.
“Rekla sam da želim svoju kuću pod lavom jer će tada biti kraj neizvjesnosti. Dobit ću naknadu i moći ću graditi novi život i usredotočiti se na emocionalnu bol koja slijedi nakon gubitka zajednice, barem na neko vrijeme. Osjećam da se mnogi stanovnici Grindavika slažu da je neizvjesnost sada najgori neprijatelj.”
Grindavikova sudbina je nepoznata, iako se njegova zajednica nada da će se vratiti.
Ne postoji način da se kaže kada ili gdje će početi sljedeća erupcija na poluotoku Reykjanes. Ali islandski se znanstvenici uglavnom slažu da nije pitanje hoće li, nego kada.
Izvor: BBC
Komentari