Gotovo tri od četiri od nas suočit će se s ekstremnim vremenskim promjenama u sljedeća dva desetljeća, predviđa nova studija.
“U najboljem slučaju, računamo da će brze promjene utjecati na 1,5 milijardi ljudi”, kaže fizičar Bjørn Samset iz Centra za međunarodna istraživanja klime (CICERO) u Norveškoj.
Ova niža procjena mogla bi se postići samo dramatičnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova – nešto što se tek treba dogoditi.
Inače, CICERO klimatska znanstvenica Carley Iles i modeliranje kolega otkrivaju da će, nastavimo li sadašnjim putem, ove opasne promjene pogoditi 70 posto ljudske populacije na Zemlji.
Njihovo modeliranje također sugerira da je mnogo toga što dolazi već zaključano.
“Jedini način da se s tim nosimo jest pripremiti se za situaciju s puno većom vjerojatnošću ekstremnih događaja bez presedana, već u sljedećih jedno do dva desetljeća”, objašnjava Samset.
Već smo proživjeli primjere ovih ekstrema.
Podaci europske klimatske službe Copernicus pokazuju da je Zemlja upravo imala najtoplije ljeto na sjevernoj hemisferi dosad. Prethodni rekord bio je tek prošle godine. I južna hemisfera bilježi rekordno toplu zimu.
Ovaj porast globalne temperature donio je sa sobom fatalne požare, poplave, oluje i suše koje desetkuju usjeve i dovode do sve raširenije gladi, stvarajući povoljne uvjete i za širenje novih bolesti.
“Kao ljudi koji žive u ratnoj zoni sa stalnim detoniranjem bombi i zveckanjem oružja, postajemo gluhi na ono što bi trebalo biti sirene za uzbunu”, rekla je klimatska znanstvenica Jennifer Francis iz Centra za istraživanje klime Woodwell Sethu Borensteinu iz Associateda. Press, kao odgovor na nove podatke Copernicusa.
Modeliranje Iles i tima sugerira da će se daljnje ekstremne vremenske promjene dogoditi čak i brže nego što smo do sada vidjeli. To povećava šanse da se opasniji ekstremi u temperaturama, kiši i vjetrovima mogu dogoditi uzastopno ili čak istovremeno.
Na primjer, povećanje suhe munje u kombinaciji s većim sušnim uvjetima stvaraju sve češće i intenzivnije šumske požare diljem svijeta. A 2022. godine nakon ozbiljnog toplinskog vala u Pakistanu uslijedile su nezapamćene poplave koje su pogodile milijune ljudi.
“Čini se da je društvo posebno ranjivo na visoke stope promjene krajnosti, osobito kada se više opasnosti poveća odjednom”, objašnjava tim u svom radu.
“Toplinski valovi mogu uzrokovati toplinski stres i prekomjernu smrtnost ljudi i stoke, stres za ekosustave, smanjene poljoprivrednih prinosa, poteškoće u hlađenju elektrana i poremećaje u transportu. Slično tome, ekstremne količine oborina mogu dovesti do poplava i oštećenja naselja, infrastrukture, usjeva i ekosustava, povećane erozije i smanjene kvalitete vode.”
Pod našom trenutnom putanjom visokih emisija, tropski i suptropski krajevi, gdje većina ljudi živi, suočit će se s najvećim vremenskim ekstremima.
“Usredotočeni smo na regionalne promjene, zbog njihove povećane važnosti za iskustvo ljudi i ekosustava u usporedbi s globalnim prosjekom, i identificiramo regije za koje se predviđa da će doživjeti značajne promjene u stopama jednog ili više indeksa ekstremnih događaja tijekom sljedećih desetljeća”, kaže Iles.
S drastičnim smanjenjem emisija možemo smanjiti neke od tih utjecaja, ali to će u nekim regijama uzrokovati i neposrednije probleme.
Ali nedjelovanje znači da će ovi vremenski ekstremi koji se pogoršavaju vjerojatno utjecati na većinu nas u vrlo bliskoj budućnosti.
“Ovi zaključci naglašavaju potrebu za kontinuiranim ublažavanjem i prilagodbom potencijalno neviđenim promjenama tijekom sljedećih 20 godina, čak i pod scenarijem niskih emisija“, pišu Iles i kolege.
Izvor: Science Alert
Komentari