Završio je 13-mjesečni niz rekordne globalne topline.
Od lipnja 2023. do lipnja 2024. temperatura zraka i vode na površini oceana bila je u prosjeku za četvrtinu Celzijevog stupnja viša od rekorda postavljenih samo nekoliko godina ranije.
Temperature zraka u srpnju 2024. bile su nešto niže nego u prethodnom srpnju (0,04°C, najmanja granica) prema Službi EU-a za klimatske promjene Copernicus.
Srpanj 2023. bio je pak za 0,28°C topliji od prethodnog rekordno vrućeg srpnja 2019., tako da se značajan skok temperature tijekom prošle godine tek treba potpuno ublažiti.
Najtoplija globalna temperatura zraka zabilježena je u prosincu 2023., na 1,78 °C iznad predindustrijske prosječne temperature za prosinac – i 0,31 °C toplije od prethodnog rekorda.
Globalno zatopljenje dosljedno je obaralo rekorde toplih globalnih prosječnih temperatura u posljednjim desetljećima, ali njihovo rušenje za čak četvrt stupnja tijekom nekoliko mjeseci nije uobičajeno. Prekid ovog niza ne umanjuje sve veću prijetnju klimatskih promjena.
Dakle, što je uzrokovalo ove rekordne temperature? Skupilo se nekoliko čimbenika, ali najveći i najvažniji su klimatske promjene, velikim dijelom uzrokovane izgaranjem fosilnih goriva.
Što je uzrokovalo toplinski niz?
Temperature tipične za Zemlju prije 150 godina koriste se za usporedbu za mjerenje modernog globalnog zatopljenja. Referentno razdoblje, 1850. – 1900., bilo je prije nego što je emitirana većina stakleničkih plinova povezanih s globalnom industrijalizacijom – koji povećavaju toplinu prisutnu u Zemljinom oceanu i atmosferi.
Srpanj 2024. bio je 1,48°C topliji od tipičnog predindustrijskog srpnja, od čega se oko 1,3°C može pripisati općem trendu globalnog zatopljenja tijekom proteklih desetljeća.
Ovaj trend nastavit će podizati temperature sve dok čovječanstvo ne stabilizira klimu držeći fosilna goriva u zemlji gdje im je i mjesto.
Ali globalno zatopljenje ne događa se u glatkoj progresiji. Kao i cijene kuća, opći trend je rastući, ali postoje usponi i padovi na tom putu.
Iza većine tih uspona i padova stoji fenomen El Niño. Događaj El Niño predstavlja reorganizaciju vode u prostranim dijelovima Tihog oceana. El Niño je toliko važan za vremenske prilike diljem svijeta jer u prosjeku povećava temperaturu zraka na cijeloj Zemljinoj površini, ne samo iznad Pacifika.
Između El Niño događaja, uvjeti mogu biti neutralni ili u suprotnom stanju zvanom La Niña, koji ima tendenciju hlađenja globalnih temperatura. Ove oscilacije između ekstrema su nepravilne, a El Niño uvjeti obično se ponavljaju svakih tri do sedam godina.
Topla El Niño faza ovog ciklusa počela je prije godinu dana, dosegnula svoj vrhunac krajem 2023. godine i sada prelazi u neutralno stanje, što je razlog zašto je prekinut niz obaranja rekorda.
El Niño 2023/2024 bio je jak, ali nije bio superjak. To ne objašnjava u potpunosti nevjerojatnu razinu kojom je prošla godina oborila temperaturne rekorde. Točan utjecaj drugih čimbenika tek treba biti u potpunosti razjašnjen.
Znamo da postoji mali pozitivan doprinos Sunca, koje je u fazi svog 11-godišnjeg ciklusa sunčevih pjega u kojoj zrači malo više energije prema Zemlji.
Metan (također nusproizvod industrije fosilnih goriva, zajedno sa stokom i močvarama) još je jedan važan staklenički plin i njegova koncentracija u zraku je porasla brže u posljednjem desetljeću nego u prethodnom.
Znanstvenici također procjenjuju koliko mjere za smanjenje onečišćenja zraka mogu pridonijeti zagrijavanju, budući da određene čestice zagađivača zraka mogu reflektirati sunčevu svjetlost i utjecati na stvaranje oblaka.
Temperature rastegnute poput zupčanika
Širom svjetskih oceana, 2023. godina imala je razorno ljeto za koraljne grebene i okolne ekosustave na Karibima i šire. Nakon toga uslijedilo je snažno izbjeljivanje Velikog koraljnog grebena u Australiji tijekom ljeta na južnoj hemisferi.
Iako su godine s El Niñom one u kojima dolazi do masovnih događaja smrtnosti na grebenima diljem svijeta, dugoročna prijetnja je temeljni trend klimatskih promjena, jer se koralji bore da se prilagode rastućim ekstremnim temperaturama.
Kako se Tihi ocean sada vjerojatno vraća prema La Niña uvjetima, globalne temperature će se nastaviti smanjivati, ali vjerojatno ne na razine viđene prije 2023./24.
El Niño djeluje pomalo poput zupčanika na globalno zatopljenje. Veliki El Niño događaj obara nove rekorde i uspostavlja novu, višu normu za globalne temperature. Ta nova norma odražava temeljni trend globalnog zatopljenja.
Vjerojatan scenarij je da će globalne temperature oscilirati blizu razine od 1,4°C nekoliko godina, sve dok sljedeći veliki El Niño događaj ne gurne svijet iznad 1,5°C zagrijavanja, možda početkom 2030-ih.
Pariški sporazum o klimatskim promjenama obvezao je svijet da uloži sve napore kako bi ograničio globalno zatopljenje na 1,5°C, jer se očekuje da će se posljedice klimatskih promjena ubrzati iznad te razine.
Dobra vijest je da je prijelaz s fosilnih goriva započeo u sektorima poput proizvodnje električne energije, gdje obnovljivi izvori energije pokrivaju sve veći udio rastuće potražnje.
No, prijelaz se ne događa dovoljno brzo, i to u velikoj mjeri. Postizanje klimatskih ciljeva nije kompatibilno s potpunim iskorištavanjem postojeće infrastrukture fosilnih goriva, a ipak se nastavljaju nova ulaganja u naftne platforme i plinska polja.
Naslovi o rekordno visokim globalnim temperaturama vjerojatno će se vratiti. Ali ne moraju ostati zauvijek. Postoji mnogo opcija za ubrzanje prijelaza na dekarboniziranu ekonomiju, i sve je hitnije da se te opcije ostvaruju.
Izvor: Science Alert
Komentari