Radikalni plan za zaustavljanje topljenja ‘ledenjaka sudnjeg dana’ koštat će 50 milijardi dolara

143
ledenjak

Nekoliko metara porasta razine mora možda ne zvuči kao puno. Ali kad bi se razina mora digla za 0,6 metara diljem svijeta, učinci na obalne zajednice bili bi katastrofalni.

Gradovi poput New Yorka, Miamija i New Orleansa doživjeli bi razorne poplave. Diljem svijeta, 97 milijuna ljudi bilo bi na putu brzo nadirućih voda, dovodeći svoje domove, zajednice i sredstva za život u opasnost.

To je ono što bi se dogodilo da se ledenjak Thwaites, koji je nazvan ‘ledenjakom sudnjeg dana’, otopio. Ali nevoljama tu ne bi bio kraj.

Upravo sada, ovaj masivni antarktički ledeni greben sprječava zagrijavanje morske vode da dopre do drugih ledenjaka. Ako bi se Thwaites otopio, to bi izazvalo kaskadu otapanja koja bi mogla podići razinu mora za dodatnih tri metra.

Thwaites koji se otapa već pridonosi 4 posto globalnog porasta razine mora. Od 2000. Thwaites je izgubio više od 1000 milijardi tona leda. Ali to nije jedini ledenjak u nevolji, a ponestaje nam vremena da ih spasimo.

Zato geoinženjeri inoviraju tehnologije koje bi mogle usporiti topljenje ledenjaka.

Najnovija strategija su zavjese. Tako je — podvodne zavjese. John Moore, glaciolog i istraživač geoinženjeringa na Sveučilištu u Laponiji, želi postaviti ogromne podvodne zavjese duge 62 milje kako bi spriječio da topla morska voda dopre do ledenjaka i otopi ih.

Ali treba mu 50 milijardi dolara da to ostvari.

Navlačenje zastora na topljenje leda

Jedan od glavnih pokretača otapanja ledenjaka je tok tople, slane morske vode duboko u oceanu. Ove tople struje zapljuskuju strane Thwaitesa, na primjer, otapajući debeli led koji sprječava urušavanje ruba ledenjaka.

Kako se oceani zagrijavaju zbog klimatskih promjena, te će prodorne struje sve više nagrizati Thwaites, približavajući ga potpunom kolapsu.

Moore i njegovi kolege pokušavaju otkriti mogu li pričvrstiti zastore na morsko dno kako bi usporili topljenje.

U teoriji, ove zavjese bi blokirale protok toplih struja prema Thwaitesu kako bi zaustavile topljenje i dale ledenoj polici vremena da se ponovno zgusne.

Ovo nije prvi put da je Moore predložio ovo rješenje za blokiranje. Njegova ideja o zavjesama temelji se na sličnom rješenju koje je predložio još 2018., a koje bi blokiralo toplu vodu pomoću masivnog zida. Ali zavjese su mnogo sigurnija opcija, prema Mooreu.

Jednako su učinkovite u blokiranju toplih struja, ali ih je mnogo lakše ukloniti ako je potrebno, objasnio je.

Na primjer, ako bi zavjese uzele neočekivani danak lokalnom okolišu, mogle bi se ukloniti i redizajnirati.

Svaka intervencija trebala bi biti nešto što možete vratiti ako se predomislite”, rekao je Moore.

Iako su Moore i njegovi kolege još desetljećima udaljeni od implementacije ove tehnologije kako bi spasili ledenjak, oni su usred testiranja prototipova u manjem opsegu.

Ideja od 50 milijardi dolara

Mooreovi kolege sa Sveučilišta u Cambridgeu već su u vrlo ranim fazama razvoja i testiranja prototipa, a prema Mooreu, mogli bi prijeći na sljedeću fazu već u ljeto 2025. godine.

Upravo sada, istraživači sa Sveučilišta u Cambridgeu testiraju jednu verziju ove tehnologije unutar spremnika. Nakon što dokažu njezinu funkcionalnost, krenut će s testiranjem u River Camu, bilo postavljanjem na dno rijeke ili povlačenjem iza čamca, rekao je Moore.

Ideja je postupno povećavati prototipove dok dokazi ne pokažu da je tehnologija dovoljno stabilna da se može instalirati na Antarktiku, objasnio je Moore.

Ako sve bude u redu, mogli bi testirati set prototipova zavjesa u norveškom fjordu za otprilike dvije godine.

“Želimo znati što bi moglo poći po zlu? A ako za to nema rješenja, onda na kraju jednostavno morate odustati”, rekao je Moore. “Ali postoji i puno poticaja da pokušamo učiniti da to uspije.”

S skaliranjem dolazi do povećane potrebe za financiranjem. Ovogodišnji eksperimenti koštat će oko 10.000 dolara. Ali da bi došli do točke u kojoj Moore i njegovi kolege mogu pouzdano implementirati ovu tehnologiju, trebat će im oko 10 milijuna dolara.

I trebat će im još 50 milijardi dolara da stvarno postave zastore u more.

“Zvuči kao vraški puno”, rekao je Moore. “Ali usporedite rizik-rizik: očekuje se da će troškovi zaštite razine mora diljem svijeta, samo obalne obrane, biti oko 50 milijardi dolara godišnje po metru porasta razine mora.”

Dok neki obalni gradovi, poput New Yorka, imaju proračun za prilagodbu porastu mora, drugi se tome neće ni približiti.

“Jedna od velikih pokretačkih sila za nas je ta točka socijalne pravde – da je to mnogo pravedniji način suočavanja s porastom razine mora od pukog govorenja: ‘Trebali bismo potrošiti ovaj novac na prilagodbu'”, rekao je Moore.

Utrka s vremenom

Podaci pokazuju da se ledenjak Thwaites i drugi slični tope neviđenom brzinom zbog klimatskih promjena. Ali pitanje kada bi se mogli otopiti ostaje predmet rasprave među glaciolozima.

“Zaista ne znamo bi li se [Thwaites] mogli srušiti sutra, ili za 10 godina, ili za 50 godina”, rekao je Moore, dodajući: “Moramo prikupiti bolje podatke.”

Ali za prikupljanje boljih podataka trebat će vremena koje ovi ledenjaci možda nemaju.

Zagovornici ledenjačkog geoinženjeringa, poput Moorea, vjeruju da je sada vrijeme za intervenciju. Drugi se stručnjaci ne slažu s tim, tvrdeći da je smanjenje emisije ugljika jedini održivi način da se uspori topljenje ledenjaka.

Iako je smanjenje emisija ključno za ublažavanje učinaka klimatskih promjena, Moore nije uvjeren da ćemo smanjiti drastično ili dovoljno brzo da spasimo Thwaites. Jednom kad dosegne prijelomnu točku, “Tada ledenjaku više nije stalo do toga što ljudi žele učiniti u vezi sa svojim emisijama”, rekao je.

“U tom trenutku, trebate ove druge alate u kutiji.”

Izvor: Business Insider

Komentari