Zemlja je ovog ljeta imala najkraći dan ikad, zahvaljujući kolebanju svoje osi što je značilo da je izvršila jednu vrtnju u djeliću sekunde manje od 24 sata.
29. lipnja bio je 1,59 milisekundi kraći od svih ostalih dana.
Posljednjih desetljeća veća je vjerojatnost da će Zemlja usporiti, dajući neznatno duže dane. No u posljednjih nekoliko godina ta se tendencija preokrenula, a dani su sve kraći i kraći. Ako Zemlja nastavi ubrzavati, to bi moglo dovesti do prvog zahtjeva za oduzimanjem sekunde od atomskog sata.
Zemlja nije savršena
Nije neuobičajeno da se Zemlja njiše – vrtnja koju doživljavamo kao noć i dan ne događa se uvijek točno u skladu s njezinom osi, linijom između sjevernog i južnog pola. To je zato što to nije precizna sfera.
Planet ima izbočinu na ekvatoru, dok su polovi blago zgnječeni, što znači da je Zemlja blago eliptična. I drugi čimbenici mogu utjecati na okretanje, uključujući oceanske plime i gravitaciju s Mjeseca.
“Chandlerovo kolebanje”
Leonid Zotov, profesor matematike, vjeruje da se Zemlja možda okreće brže zbog periodičnog kretanja koje se naziva “Chandlerovo kolebanje”.
Kolebanje je prvi put uočeno kasnih 1880-ih, kada je astronom Seth Carlo Chandler primijetio da se polovi kolebaju u razdoblju od 14 mjeseci.
Ovo kolebanje počelo se usporavati početkom 2000-ih, dosegnuvši povijesne minimume od 2017. A između 2017. i 2020. “nestalo je”, rekao je Zotov. Zotov bi trebao predstaviti ovu hipotezu u Asia Oceania Geosciences Society, prema timeanddate.com.
Kolebanja Zemlje ne mijenjaju mnogo u svakodnevnom životu. Ali važno ih je pratiti, tako da atomski sat može ostati točan kako bi precizno koordinirao GPS i satelite za promatranje Zemlje.
Izvor: Business Insider
L.B.
Komentari